OD PROTESTANTA DO KATOLIKA Ovo je njegov put

Govoreći 2. siječnja pred nekoliko tisuća studenata i mladih odraslih na konferenciji SEEK 2026 u Columbusu u saveznoj državi Ohio, bivši kalvinistički pastor opisao je kako se njegovo dotadašnje uvjerenje postupno počelo urušavati i kako ga je taj proces naposljetku doveo u Katoličku Crkvu. Oko 26.000 sudionika okupilo se do 5. siječnja u Columbusu, Denveru i Fort Worthu u Teksasu na konferenciji SEEK 2026 koju je organizirala organizacija FOCUS.

Bergsma, vodeći bibličar u St. Paul Centeru za biblijsku teologiju, svoje je predavanje naslovio „Obraćenje kroz misu: kako sam otkrio Euharistiju i Katoličku Crkvu”. Kako je rekao, njegova priča počinje u nizozemskoj kalvinističkoj obitelji i okruženju koje je bilo „etnički nizozemsko, a teološki protestantsko”, ukorijenjeno u učenju Ivana Kalvina.

„U našim doktrinarnim dokumentima postojao je dio o onome što odbacujemo”, rekao je Bergsma. „A među ostalim, odbacivali smo katoličku misu.”

Objasnio je da su ga učili kako katolici čine idolopoklonstvo jer kruh i vino štuju kao Boga. „Ako štujete stvorenje kao Stvoritelja”, govorio je, „to je idolopoklonstvo.”

Slijedeći primjer svoga oca, kapelana američke ratne mornarice, Bergsma je početkom svojih dvadesetih postao protestantski pastor u zapadnom Michiganu. No upravo su se ondje, kako je ispričao sudionicima SEEK-a, počele pojavljivati pukotine u teološkom sustavu koji je dotad branio – osobito u pogledu reformacijskog načela sola fide, odnosno učenja o spasenju samo po vjeri.

Tijekom evangelizacije od vrata do vrata sa starijim pastorom Bergsma je koristio popularnu metodu poznatu kao „Rimski put” (Roman Road) – niz biblijskih redaka kojima se nastoji prikazati spasenje samo po vjeri.

Jednoga poslijepodneva dvojica su posjetila ženu koja ih je primila u svoj stan i pozitivno reagirala na njihovu poruku. Pomolili su se s njom, a Bergsma se prisjetio da je osjetio „stvaran mir i prisutnost Duha Svetoga”.

Tada je, međutim, razgovor krenuo u neočekivanom smjeru.

„Moj je mentor upitao: ‘Ako sutra izađeš, opljačkaš banku i pobjegneš iz grada, hoćeš li i dalje otići u raj?’” prisjetio se Bergsma.

Kada je žena oklijevala i odgovorila da neće, pastor ju je ispravio. Prema logici spasenja samo po vjeri, tvrdio je, ona bi ipak bila spašena – prema načelu „jednom spašen, zauvijek spašen”.

„U tom sam se trenutku složio sa ženom”, rekao je Bergsma.

Odmah mu je, kako je objasnio, na pamet palo Sveto pismo, među ostalim Kristovo upozorenje da „neće svaki onaj koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’ ući u kraljevstvo nebesko” te Isusov poziv da svakodnevno uzme svoj križ. „To se jednostavno nije uklapalo”, rekao je.

Taj ga je susret prisilio da se suoči s pitanjem što zapravo znači izraz „samo po vjeri”. Nakon četiri godine proučavanja – Svetoga pisma, protestantskih vjeroispovijesti i Katoličkog katekizma – zaključio je da je ili sola fide pogrešno učenje ili zahtijeva toliko iznimaka i dodatnih objašnjenja da se na kraju gotovo izjednačava s katoličkim razumijevanjem spasenja.

Bergsmine sumnje dodatno su se produbile dok se borio s načelom sola scriptura, odnosno uvjerenjem da je samo Sveto pismo krajnji autoritet za kršćane. Dok je djelovao kao pastor u jednom naselju, primijetio je najmanje šest protestantskih zajednica koje su sve ispovijedale isto načelo, ali se međusobno nisu slagale oko temeljnih pitanja – od krštenja i Euharistije do braka i morala.

Presudan trenutak dogodio se kada mu je jedan katolički student poslijediplomskog studija preporučio da pročita spise ranih crkvenih otaca. Bergsma je počeo sa svetim Ignacijem Antiohijskim, učenikom apostola Ivana, čija pisma nedvosmisleno govore o biskupskoj vlasti i Euharistiji kao „tijelu našega Spasitelja Isusa Krista”.

„Tu više nije bilo načina da se to protumači samo kao simbol”, rekao je Bergsma.

Nakon mjeseci opiranja, u veljači 2001. ušao je u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom. Danas kao katolički teolog koji je govorio na konferenciji SEEK, Bergsma kaže da se njegovo obraćenje na kraju temeljilo upravo na Euharistiji – nauku koji je nekoć osuđivao. Njegovo je svjedočanstvo snažno odjeknulo među mladim sudionicima konferencije, od kojih se mnogi suočavaju s pitanjima vjere, autoriteta i obraćenja.

„Mnogo je mladih koji se nalaze na kraju jednog kulturnog sloma i odrastaju u potpunom kulturnom kaosu”, rekao je Bergsma nakon svojega predavanja. „Traže nešto čvrsto i trajno što im može pružiti nadu za budućnost.”

Osvrnuvši se na broj mladih obraćenika u različitim biskupijama diljem zemlje, dodao je: „Vraćaju se upravo Katoličkoj Crkvi jer je Crkva tijekom svega toga ostala postojana. To je snažno svjedočanstvo da smo na pravom putu.”

„Ponovno raste zanimanje za tradiciju i za nešto stabilno usred nestabilnosti i kaosa suvremenoga svijeta”, rekao je Bergsma. „Mladi govore: ‘Želim se vjenčati. Želim imati obitelj. Želim imati budućnost. Na čemu ću onda graditi?’”

Odgovor na to pitanje, naglasio je Bergsma osvrćući se na vlastiti put obraćenja, jest Katolička Crkva.

Izvor: ewtn.co.uk

Prijevod: M. Đ.