KATOLICI U SVIJETU Statistike kažu da broj raste

Broj katolika u svijetu raste, a ponovno se povećava i broj svećenika, iako tek neznatno. Istodobno se nastavlja smanjivati broj redovnica i bogoslova viših sjemeništa, dok raste broj laičkih misionara i vjeroučitelja.

Kao i svake godine, uoči Svjetskoga dana misija, koji se ove godine obilježava u nedjelju, 18. listopada 2026., i to po stoti put, na temu „Jedno u Kristu, sjedinjeni u poslanju”, novinska agencija Fides donosi odabrane statističke podatke koji pružaju pregled stanja Crkve u svijetu tijekom protekle godine.

Podaci o ukupnom broju stanovnika svijeta otkrivaju različite demografske trendove. Afrika bilježi najveći porast broja katolika te je jedini kontinent na kojemu se povećao i broj redovnica i broj bogoslova viših sjemeništa.

Svi podaci u ovom izvješću, koje je pripremio Luca Mainoldi, preuzeti su iz najnovijeg izdanja Statističkog godišnjaka Crkve, objavljenog ove godine. Godišnjak pruža pregled prisutnosti Katoličke Crkve u svijetu, njezinih pastoralnih struktura te obrazovnih, zdravstvenih i karitativnih djelatnosti.

Broj katolika raste na svim kontinentima

Na dan 30. lipnja 2024. svjetska populacija iznosila je 7.995.573.000 stanovnika. U svijetu je bilo 1.422.144.000 katolika, što je 16.690.000 više nego prethodne godine. Udio katolika u ukupnom svjetskom stanovništvu ostao je nepromijenjen i iznosio je 17,8 %.

Porast broja krštenih zabilježen je na svim kontinentima. Najveći porast ostvaren je u Africi (+7.580.000) i Americi (+6.992.000). Slijede Azija (+968.000), Europa (+911.000) i Oceanija (+239.000). Time je Europa potvrdila porast zabilježen već u prethodnom izvješću.

U Africi ima više katolika nego u Europi

Amerika je i dalje kontinent s najvećim brojem katolika, njih 678.869.000, što čini 64 % stanovništva toga kontinenta.

U Africi živi 288.312.000 katolika, čime je taj kontinent premašio Europu, u kojoj je zabilježeno 287.240.000 katolika. U Aziji ih ima 156.166.000, dok Oceanija broji 11.557.000 katolika.

Udio katolika u ukupnom stanovništvu pojedinih kontinenata iznosi 19,9 % u Africi, 39,7 % u Europi, 3,3 % u Aziji i 25,9 % u Oceaniji.

Svećenici: blagi porast uz različita kretanja na kontinentima

Prema izvješću, prvi put nakon pet godina ukupan broj svećenika u svijetu ponovno je porastao te dosegnuo 407.421, što je 425 svećenika više nego u prethodnom izvješću.

Ukupan porast rezultat je povećanja broja svećenika u Africi (+1.676), Aziji (+1.065) i Americi (+199), čime je nadoknađeno smanjenje u Europi (−2.483) i Oceaniji (−32). U Americi je tako zabilježen porast nakon smanjenja u prethodnoj godini.

Broj dijecezanskih svećenika povećao se na 279.238 (+496), dok se broj redovničkih svećenika smanjio na 128.183 (−71).

Unatoč blagom ukupnom porastu broja svećenika, povećao se i prosječan broj katolika po svećeniku, koji sada iznosi 3.491. To je 38 vjernika više po svećeniku u odnosu na prethodno izvješće. Taj se omjer povećao u Americi, Europi i Oceaniji, dok se smanjio u Africi i Aziji.

Broj biskupa dosegnuo je 5.525, što je povećanje za 95. Među njima je 4.365 dijecezanskih i 1.160 redovničkih biskupa.

Nastavio je rasti i broj stalnih đakona, dosegnuvši 52.102 (+669). Najveći doprinos tom porastu dale su Amerika (+424) i Europa (+236).

Nastavlja se smanjivanje broja redovnica i bogoslova

U svijetu je ukupno 580.131 redovnica, što je 9.292 manje nego prethodne godine.

Afrika je jedini kontinent na kojemu je zabilježen porast broja redovnica (+2.190). U Europi je njihov broj smanjen za 6.473, u Americi za 4.432, u Aziji za 320, a u Oceaniji za 257.

Broj redovničkih braće koja nisu svećenici iznosi 48.511, što je smanjenje za 237. Njihov se broj povećao u Africi i Aziji, dok je na ostalim kontinentima zabilježen pad.

Smanjio se i broj bogoslova viših sjemeništa, dijecezanskih i redovničkih. Njihov je broj pao sa 106.495, koliko ih je bilo u prethodnom izvješću, na 103.604, odnosno za 2.891.

Afrika je jedini kontinent na kojemu je zabilježen porast (+786), čime je ukupan broj bogoslova viših sjemeništa na tom kontinentu dosegnuo 35.710.

Najveće smanjenje zabilježeno je u Aziji (−2.733), a slijede Europa (−701), Amerika (−227) i Oceanija (−16).

Broj bogoslova nižih sjemeništa smanjio se na 94.041, odnosno za 980. Pritom je njihov broj porastao u Africi (+132) i Oceaniji (+20), dok je smanjen u Europi (−872), Aziji (−182) i Americi (−78).

Sve veći doprinos laičkih misionara i vjeroučitelja

Prema izvješću, raste broj laičkih misionara, kojih je sada 463.079, odnosno 18.473 više nego prethodne godine.

Porast je zabilježen ponajprije u Americi (+20.492). Povećanje broja laičkih misionara zabilježeno je i u Africi i Oceaniji, dok je njihov broj smanjen u Aziji i Europi.

Broj vjeroučitelja dosegnuo je 2.889.336, što je povećanje za 22.370.

Najveći porast zabilježen je u Americi (+16.515) i Aziji (+13.616), a manji porast i u Oceaniji (+48). U Europi je broj vjeroučitelja smanjen za 7.603, a u Africi za 206.

U svijetu postoje 3.047 crkvenih jedinica, odnosno biskupija i drugih crkvenih područja, što je šest više nego u prethodnom izvješću.

Ukupan broj misijskih postaja iznosi 111.602. Od toga 4.187 postaja ima stalno prisutnog svećenika, dok ih 107.415 nema.

U odnosu na prethodnu godinu broj misijskih postaja sa stalno prisutnim svećenikom povećao se za 987, dok se broj onih bez stalno prisutnog svećenika smanjio za 12.162.

Obrazovna, zdravstvena i karitativna mreža Crkve

U području obrazovanja Katolička Crkva upravlja sa 75.448 dječjih vrtića koje pohađa 7.480.373 djece, zatim sa 103.666 osnovnih škola s 36.314.935 učenika te s 51.810 srednjih škola s 20.340.808 učenika.

Osim toga, 2.685.027 učenika pohađa više srednje obrazovne ustanove, a 4.091.087 studenata studira na visokim učilištima povezanima s Katoličkom Crkvom.

U usporedbi s prethodnim podacima povećao se broj dječjih vrtića, iako se broj upisane djece smanjio. Povećali su se i broj osnovnih škola i broj njihovih učenika, dok su se broj srednjih škola i broj učenika smanjili.

Afrika ima najveći broj učenika upisanih u katoličke osnovne škole, ukupno 21.292.853.

U svijetu djeluje ukupno 101.110 crkvenih ustanova koje pružaju zdravstvenu i karitativnu skrb. Među njima su:

• 5.397 bolnica i 13.646 ambulanti;

• 468 ustanova za skrb o oboljelima od gube;

• 16.263 doma za starije osobe, kronične bolesnike i osobe s invaliditetom;

• 8.138 sirotišta;

• 10.352 jaslica;

• 10.624 savjetovališta za brak i obitelj;

• 3.194 ustanove za socijalnu rehabilitaciju;

• 33.028 drugih vrsta ustanova.

Afrika ima najveći broj bolnica i ambulanti, dok se u Europi nalazi najveći broj domova za starije osobe, kronične bolesnike i osobe s invaliditetom.

Sve te ustanove pokazuju kako pastoralne strukture Crkve nadopunjuje njezina svakodnevna prisutnost u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Izvor: zenit.org

Prijevod: M. Đ.