Jedno od trajnih pitanja povezanih s uskrsnom pričom odnosi se na broj dana koje je Isus proveo u grobu prije nego što je uskrsnuo. U jednom smislu, odgovor je vrlo jednostavan: od Velikog petka, kada je razapet, do uskrsne nedjelje – to su tri dana, iako djelomična.
Međutim, nedoumice nastaju zbog prividnih proturječja u različitim evanđeoskim izvještajima. Ponekad čitamo da je Isus uskrsnuo treći dan, a ponekad da je uskrsnuo nakon tri dana.
Problem je u tome, kaže jedan ugledni bibličar, što Bibliju čitamo s načinom razmišljanja 21. stoljeća.
„Mi smo ljudi opsjednuti vremenom – i točnošću kada je riječ o vremenu – sve do nanosekunde“, rekao je Ben Witherington III., profesor Novoga zavjeta za doktorske studije na Teološkom sjemeništu Asbury u Kentuckyju. „Vrlo smo različiti od starih naroda, koji nisu nosili male sunčane satove na zapešćima niti su govorili o sekundama i minutama. Nisu bili opsjednuti preciznošću kada je riječ o vremenu.“
Može se dodatno naglasiti da je ta opsjednutost preciznošću u vremenu obilježje mnogih suvremenih razvijenih kultura. U mnogim drugim dijelovima svijeta ljudi nisu toliko zaokupljeni praćenjem vremena.
Osim različitih navještaja da će Isus uskrsnuti treći dan ili nakon tri dana, jedan odlomak – Matej 12,40 – govori čak o „tri dana i tri noći“ u grobu. To bi nas dovelo do uskrsnog ponedjeljka.
No i to bi bio moderan način tumačenja koji zanemaruje Isusovu namjeru u takvom izrazu.
„To je dio opće analogije s pričom o Joni i kitu, pa se vremenska odrednica ne treba doslovno tumačiti“, objašnjava Witherington. „Isus zapravo kaže: ‘Bit će to poput Jonina iskustva.’“ On piše u časopisu Bible History Daily:
Uistinu, izraz „nakon tri dana“ u Novom zavjetu može jednostavno značiti „nakon nekog vremena“ ili „nakon nekoliko dana“, bez jasne preciznosti, osim što upućuje na više dana – u ovom slučaju dijelove triju dana. Hebrejska Biblija daje nam neke tragove o takvim razlikama. U Drugoj knjizi Ljetopisa 10,5 i 10,12 jasno stoji: „Dođite opet k meni nakon tri dana… Tako… sav narod dođe k Roboamu treći dan, jer je kralj rekao: ‘Dođite opet treći dan.’“ Očito izraz „nakon tri dana“ u ovom tekstu znači isto što i „treći dan“. Je li to nemarnost ili tipična nepreciznost u govoru o vremenu? Smatram da je izraz „nakon tri dana“ općenitiji i manje precizan, dok je „treći dan“ nešto određeniji (iako ni on ne kaže točno kada tijekom trećeg dana). Ovi tekstovi nisu pisani prema našim suvremenim, strogim standardima točnosti kada je riječ o vremenu.
Naše liturgijsko slavlje uskrsnuća slično je neprecizno. Crkva započinje proslavu Uskrsa već u subotu navečer, tek nešto više od jednoga dana nakon ozbiljnog posta Velikog petka.
„Jedan od ključeva za tumačenje vremenskih odrednica u Novom zavjetu jest svijest da one najčešće nisu precizne te da autoru treba dopustiti općenitost kada to želi, a veću određenost kada je namjerava“, zaključuje Witherington. „Osobito kada se u istoj knjizi, kod istog autora, pa čak i u neposrednoj blizini, pojavljuju oba načina izražavanja o vremenskom razdoblju između Isusove smrti i uskrsnuća, treba shvatiti da ti tekstovi nisu pisani prema našim suvremenim, strogim očekivanjima u pogledu točnosti vremenskih izraza.“
Izvor: aleteia.org
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash
