U javnom prostoru u Hrvatskoj već se nekoliko godina vodi rasprava o fenomenu javne molitve krunice na zagrebačkom glavnom trgu – Trg bana Josipa Jelačića. Ono što bi u profesionalnom novinarstvu trebalo biti rutinsko izvještavanje o jednom društvenom događaju pretvorilo se, međutim, u primjer ozbiljnih problema s točnošću, provjerom činjenica i elementarnom novinarskom objektivnošću.
U središtu priče nalazi se katoličko bratstvo Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina, koje organizira javnu molitvu krunice. To bratstvo proizašlo je iz projekta Muževni budite, ali ta dva pojma nisu istoznačna. Upravo tu počinje niz pogrešaka koje otvaraju pitanje ozbiljnosti dijela hrvatskih medija.
Prva pogreška: izmišljena “inicijativa”
Jedan medij izvještava kako javnu molitvu organizira “inicijativa Muževni budite”. Takva inicijativa, u smislu organizatora molitve, zapravo ne postoji. Projekt “Muževni budite” bio je širi okvir iz kojeg je nastalo bratstvo “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina”, koje danas djeluje kao konkretna zajednica i organizira molitvu.
Riječ je o osnovnoj informaciji koju je moguće provjeriti u nekoliko minuta – na službenim kanalima bratstva ili u njihovim javnim nastupima. Kada se ni takva činjenica ne provjeri, otvara se pitanje koliko su pažljivo provjerene ostale tvrdnje u članku.
Foto: screenshot zagreb.info
Druga pogreška: zastarjele nakane
Isti medij navodi da bratstvo moli na nakane koje su se spominjale u ranijem razdoblju:
-
za prestanak pobačaja
-
za život u predbračnoj čistoći
-
za čednost u odijevanju i ponašanju itd.
Problem je u tome što te nakane više nisu aktualne. Od siječnja 2026. bratstvo je promijenilo nakane i sada moli na tzv. fatimske nakane, povezane s porukama iz Fátime.
Drugim riječima, medij prenosi informacije koje su već mjesecima zastarjele po principu copy/paste.
Foto: screenshot jutarnji.hr
Treća pogreška: (namjerno) pogrešno interpretirane nakane
Drugi medij ide korak dalje i tvrdi da bratstvo moli “za čednost žena”. Ta formulacija nije točna.
Čak i u razdoblju kada su se molile ranije spomenute nakane, one nisu bile usmjerene na žene niti su ih posebno spominjale. Bratstvo je od početka definirano kao katolički pokret usmjeren na izgradnju muškaraca – njihovu osobnu vjeru, odgovornost i duhovni život.
U tom kontekstu zanimljivo je da se u medijskim interpretacijama često pojavljuje narativ o navodnoj “kontroli žena”, iako se u samim molitvenim nakanama žene uopće ne spominju. Paradoksalno, jedina žena koja se spominje i koja u duhovnosti tog pokreta ima središnje mjesto jest Blažena Djevica Marija.
Četvrta pogreška: diskvalifikacije umjesto informiranja
Treći medij u svom izvještavanju koristi epitete poput “klečavci” i “katolički fanatici”. Takav rječnik ne pripada neutralnom informativnom diskursu, nego komentaru ili polemici.
Time se briše granica između novinarstva i aktivizma. Umjesto da čitatelj dobije provjerene informacije o tome tko organizira molitvu, koje su nakane i što se zapravo događa na Trgu, dobiva vrijednosne etikete.
Foto: screenshot index.hr
Tišina nakon promjene nakana
Kada je bratstvo odlučilo promijeniti molitvene nakane početkom 2026., postojale su dvije logične mogućnosti:
-
promjena će odjeknuti u javnosti kao “pobjeda” kritičara
-
promjena uopće neće postati tema
Dogodila se upravo druga opcija.
Razlog je prilično očit: kada bi se u medijima počelo govoriti o novim nakanama, morao bi se preko noći srušiti narativ koji se godinama gradio – onaj o moliteljima kao o skupini motiviranoj prvenstveno odnosom prema ženama.
Upravo zato promjena nije postala vijest.
Što ovaj slučaj govori o stanju medija
Ovaj primjer otvara šire pitanje: što se događa s novinarstvom kada osnovne činjenice nisu provjerene, kada se koriste zastarjele informacije i kada se izvještavanje pretvara u ideološki okvir?
Profesionalni standardi novinarstva temelje se na tri jednostavna načela:
-
točnost
-
provjera činjenica
-
razdvajanje informacije i komentara
Kada ta načela izostanu, javni prostor postaje mjesto interpretacija pa i dezinformacija, a ne informacija.
U slučaju javne molitve krunice na zagrebačkom trgu rasprava se često vodi o motivima molitelja, o njihovim porukama ili o društvenim implikacijama takvih okupljanja. To su legitimne teme za javnu raspravu. No prije svake rasprave trebala bi postojati elementarna činjenica: što se zapravo događa.
Ako ni to nije jasno, onda problem više nije u samom događaju – nego u načinu na koji o njemu izvještavamo.
Sve ovo zapravo pokazuje da nakane molitelja nikad nisu ni bile problem. Medijima su otpočetka smetali katolički muškarci koji hrabro i autentično svjedoče svoju vjeru, smetala im je Gospa kao uzor ženstvenosti i svetosti, smetale su im Božje vrijednosti koje se promiču javnom molitvom. Smetao im je Bog.
I zbog toga mediji nastavljaju sa svojim piskaranjem, kao i bubnjari s druge strane Trga s bubnjanjem. A Istina će ionako pobijediti.
Foto naslovnice: Unsplash
