Današnji zaštitnik je sveti Hermenegildo, vizigotski kraljević i mučenik.
Rodio se oko 550. u hispanskom gradu Toletumu (danas Toledo, Castilla-La Mancha) kao sin vizigotskog (zapadnogotskog) kralja Leovigilda. Leovigild je svladao sve svoje protivnike i postao kraljem Španjolske. Svoga sina Hermenegilda oženio je 579. franačkom princezom Ingundom, pravovjernom katolkinjom, dok su Vizigoti, zajedno sa svojim kraljem, bili arijanci i nijekali Kristovo božanstvo.
Hermenegildova maćeha, kraljica Goswinta htjela je Ingundu svakako pridobiti za arijanstvo, ali ona se odlučno branila, a na njezinu stranu stao je i Hermenegildo. Kako bi izbjegao trzavice na kraljevskom dvoru i u kraljevskoj obitelji, Leogivild je predao sinu namjesništvo nad dijelom španjolskog kraljevstva sa sjedištem u Sevilli (Andaluzija). Tamo su Hermenegildo i Ingunda pronašli moćnog zaštitnika, savjetnika i prijatelja u svetom biskupu Leandru.
Leander je snažno utjecao na Hermenegilda pa je i on prihvatio pravu katoličku vjeru. Želio je čitavu Španjolsku učiniti katoličkom i iskorijeniti arijanstvo. Naišao je na žestok otpor kralja Leogivilda koji je zatražio od sina da se vrati arijanstvu. Hermenegildo se proglasio neovisnim kraljem i za sebe pridobio dio plemstva koje se osjećalo katoličkim, a i saveznike izvan Španjolske, Bizantince. Njegov ga je otac na to razbaštinio, napao katoličku hijerarhiju, prognao mnoge biskupe i zaplijenio njihova imanja.
Hermenegilda su izdali, zatvorili ga u sevillsku kulu, mučili ga i lišili kraljevskih prava. Odbio je očevu ponudu da se vrati arijanizmu i primi pričest od arijanskoga biskupa. Radije je izabrao smrt za vjeru nego slobodu u krivovjerju. Ljutiti otac poslao je u tamnicu krvnika koji mu je na današnji dan, 13. travnja 586., u Sevilli odrubio glavu. Njegovo mučeništvo znatno je pridonijelo obraćenju Vizigota s arijanstva na pravovjerni katolicizam. Hermenegildov brat Reccared, novi španjolski kralj, prihvatio je katoličko pravovjerje s cijelim kraljevstvom.
Svetim je Hermenegilda proglasio 1586. papa Siksto V., a papa Urban VIII. proširio je njegov blagdan na čitavu Crkvu. Katolička Španjolska ubraja ga među svoje velike zaštitnike. Zazivaju ga kod suša, poplava, grmljavinskog nevremena, a naročito ga štuju obraćenici. Posvećene su mu mnoge župe i crkve.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
