Današnji sveti zaštitnik je Leonardo da Porto Maurizio, talijanski franjevac i proslavljeni pučki misionar. Nazivaju ga svecem Bezgrešne i Križnoga puta, a postao je slavan i kao fratar koji je od potpune propasti spasio rimski Colosseum. Tamo je postavio križni put kao trajan spomenik svim mučenicima koji su za vrijeme progonstava u Rimu dali život za Krista.
Rodio se 20. prosinca 1676. u naselju Porto Maurizio, danas dijelu grada Imperije u Liguriji, kao Paolo Girolamo Casanova, sin pomorskog kapetana Domenica Casanove i Anne Marije Benza. Ostao je bez majke s dvije godine, a nauke je završio na glasovitom isusovačkom Rimskom kolegiju. U rimskom samostanu svetog Bonaventure na Palatinu pridružio se 1697. franjevcima, njihovoj reformiranoj grani nazvanoj “Obnovljeni” (Riformella) i uzeo ime Leonardo.
Za svećenika je zaređen 1703., a 1709. poslan u Firencu. Kao vrsni propovjednik posvetio se pučkim misijama. Njegove su žarke, temperamentne propovijedi imale u sebi uvijek nešto dramatično i tragično. Popratio bi ih javnim bičevanjem ili bi ruku stavio na plamen zapaljene baklje. Ljudi su masovno hrlili na njegove propovijedi, redovito ostajali duboko potreseni, mnogi su se obratili, a on je bio neumoran u naviještanju pokore u duhu Kristove muke, pozivajući na skrušenost, obraćenje te istinski kršćanski život.
Sveti Alfonso de Liguori govorio je o njemu: »On je najveći misionar našega stoljeća.« Nerijetko je cijelo mnoštvo, slušajući ga, dirnuto i duboko ganuto, udarilo u plač i jecanje. Najveći dio svoje svećeničke djelatnosti proveo je u Firenci, a kao propovjednik obišao je cijelu Italiju, posjetio je 1744. i Korziku, no najviše je boravio u Toscani. Kad je propovijedao, zastao je život u svakom gradu, zatvarale su se čak i javne kuće, a on se obraćao svim dijelovima puka, uključivši i prostitutke. Za vrijeme svojih misija potaknuo je postavljanje križnog puta na više od 500 mjesta, u svim dijelovima Italije.
Za vrijeme Svete godine 1750., koju je otvorio papa Benedikt XIV., Leonardo je 27. prosinca propovijedao u Colosseumu o križnom putu. Bilo je to prvi puta da se na tom mjestu obavljao vjerski obred. Leonardov križni put značio je preokret u povijesti toga zdanja, koje se otada smatra svetim mjestom pa je tako zaustavljeno i njegovo rušenje. Od te godine pa sve do danas Papa na Veliki petak obavlja pobožnost križnoga puta na Colosseumu.
Leonardo se zalagao za trajno klanjanje Presvetom sakramentu i bio veliki štovatelj Presvetog srca Isusovog i Majke Božje, osobito njezina bezgrešnog začeća. Za tu se Marijinu povlasticu vatreno zalagao i tražio od pape Benedikta XIV. da proglasi dogmu o bezgrešnom začeću. Ostavio je za sobom brojna pisana djela, propovijedi, pisma, asketske rasprave i molitvenike za vjernike i svećenike, posebno za misionare.
Preminuo je na današnji dan, 26. studenoga 1751., u svojem omiljenom samostanu svetog Bonaventure u Rimu. Mnoštvo puka nagrnulo je na njegov sprovod, a mrtvo tijelo obišao je i papa Benedikt XIV, koji je izjavio: „Na zemlji gubimo prijatelja, na nebu dobivamo zagovornika.“ Na Leonardovom grobu bilo je izloženo njegovo proročko pismo, u kojem je navijestio da će biti proglašena dogma o Marijinom bezgrešnom začeću. Proroštvo se ispunilo za 103 godine.
Blaženim ga je 1796. proglasio papa Pio VI., a svetim 1867. papa Pio IX. Zaštitnik je župnih misija i pučkih misionara, zatvorenika, rodne Imperije te mnogih župa, crkava i kapela u Italiji i svijetu.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
