Camino Dubrovnik je povijesna, kulturna, turistička i hodočasnička staza koja povezuje Dubrovnik i Međugorje. Povezivanjem Dubrovnika, najpoznatijeg turističkog odredišta u ovom dijelu svijeta, s Međugorjem, koje je uz Lurdes i Fatimu, najposjećenije vjersko odredište u Europi, te uz globalno prepoznatljiv brend koji u sebi nosi „camino“, ova kulturna ruta predstavlja jedinstven izazov i nezaboravno iskustvo.
Bilo da je riječ o turistima željnim aktivnog odmora i avanture, osobama koje žele upoznavati nove kulture i tradicije ili klasičnim hodočasnicima- Camino Dubrovnik za sve njih ima što za ponuditi. Od prirodnih ljepota preko povijesnih staza i kulturnih/vjerskih sadržaja, koji sežu do četiri tisuće godina unatrag, do jedinstvene i tradicionalne eno-gastro ponude.
Ujedno, radi se o dijelu europske mreže Puteva sv. Jakova – Camino de Santiago, a koja prolazi kroz teritorij Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine – od crkve sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.
Hrvatska Bratovština sv. Jakova, kao članica Nadbratovštine sv. Jakova u Santiago de Composteli te kao sljednik tradicije hrvatskih bratovština koje od 1203. pomažu i potiču hodočasnike na Putu prema svetištu sv. Jakova Apostola u Santiago de Composteli, stazu od Dubrovnika do Međugorja uvrstila je u mrežu kojom, kroz projekt Camino Hrvatska, nastoji spojiti ovaj dio Europe s mrežama Camina koje idu do Santiaga de Compostele.
Putovanje od Dubrovnika do Međugorja zamišljeno je u trajanju od sedam dana. Svaki dan je predviđena po jedna dionica na čijem kraju je moguće pronaći smještaj, hranu i opskrbiti se za nastavak putovanja. Prosječna duljina sedam dionica je 25 kilometara. Tri dionice nalaze se na terotoriju Republike Hrvatske, a četiri na teritoriju Bosne i Hercegovine. U BiH se ulazi preko graničnog prijelaza udaljenog oko sat vremena hoda od turističkog naselja Slano, središta Općine Dubrovačko primorje, koje je ujedno i krajnje odredište drugog dana putovanja.
Za putovanje je moguće uzeti i Hodočasničku putovnicu, a koju je moguće nabaviti u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika te Katedrali Gospe Velike unutar povijesne cjeline Dubrovnika. Tijekom putovanja putnici skupljaju pečate koji su potvrda da se prošao svaki od dijelova Camino Dubrovnik. Lokacije pečata označene su na Aplikaciji, a moguće je prikupljanje i drugih pečata na stazi (poput pečata s camino staza u Portugalu i Španjolskoj). Dolaskom u Međugorje hodočasnik/ca može dobiti Compostelu – diplomu kojom se potvrđuje prolazak staze Camino Dubrovnik.
Na stazi Camino Dubrovnik čitav je niz kulturnih spomenika i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Putnik/ca će imati priliku doživjeti i vidjeti najmanje četiri tisuće godina povijesnog naslijeđa na ovim prostorima. Naime, najveći dio kulturnog naslijeđa na stazi odnosi se na ilirsko doba. Tako je većina gradina, gradova i grobnica ilirskog porijekla građena u razdoblju do 2 tisuće godina prije nove ere. Puteve odnosno komunikacije kojima su se koristili Iliri koristili su i kasniji stanovnici na ovim prostorima. Od grčkog i rimskog doba do slavenskog razdoblja koje se provlači kroz srednji i novi vijek.
Jasnop, tu su ostaci cesta iz doba Napoleona Bonaparte te željeznica (na ovim prostorima poznata pod nazivom „Ćiro“) rađena u vrijeme habsburške okupacije ovih prostora. Uz ceste i ilirske gradine i grobove, na stazi nailazimo i na stećke, jedinstvene nadgrobne spomenike iz 13. i 14. stoljeća, a koji se pripisuju kršćanskim bogumilima. Camino prolazi i pored pravoslavnog manastira u Zavali iz 16. stoljeća te preko Mustaj-begovog mosta koji je na rijeci Bregavi pored naselja Klepci sagrađen u doba Osmanskog Carstva. Na stazi je i čitav niz katoličkih crkvi i samostana- građenih od 9. do 20. stoljeća.
Od prirodnih ljepota i zaštićenih vrijednosti na ruti Camina nalaze se akumulacijsko jezero Kočišće u Orašcu, gotovo sedam stoljeća star hrast medunac i zaštićene kornjače u Majkovima, špilja Vjetrenica kod Zavale te Park prirode Hutovo blato, koje je ujedno i krajnja točka pete etape putovanja do Međugorja. Staza prolazi kroz Popovo polje, prateći rijeku Trebišnjicu, zatim akumulacije (vode) Vrutak i Svitavsko jezero, ali i rijeke Krupu, Bregavu i Neretvu.
Izvor: caminodubrovnik.eu
Foto: Unsplash
