Evanđelist Luka Govor na gori želi posadašnjiti za učenike i one koji bi to mogli postati. Prethodni redci s blago i jao bivaju zaoštreni s konkretnim pristupom ljubavi koja prvenstveno uključuje ljubav prema neprijatelju. Govor blaženstva u sebi donekle nosi prihvatljive izjave koje se mogu pomiriti u srcu, ali nastavak biva dodatno radikaliziran.
Luka misli na mnoštvo koje ide za Isusom i pretpostavljamo da oni nisu mogli biti „bogataši“. Prema pozadini govora prepoznajemo da je Isusov govor upućen bogatašima koji nisu tu bar u ovom prvom dijelu. Od 27. retka on svoj govor proširuje na sve prisutne. A vama koji slušate Isus zapovijeda da se ne zaštitimo, da dopustimo otimanje, zlostavljanje i proklinjanje, da jednostavno svakome damo što taj hoće.
Matej u 5,42 donosi da onome koji te moli, podaj; a onoga koji hoćeš da mu pozajmiš, ne odbij. On zapravo opisuje ponizne molitelje od kojih kršćanin ne bi trebao ustuknuti, dok Luka govori o opasnim mrziteljima, okorjelim razbojnicima i zakletim neprijateljima. Kako pomiriti da svoju ljubav trebamo dati neprijatelju? Luka se obraća obraćenicima iz poganstva od koji su neki dobrostojeći u društvu.
Recipročnost koja je vladala kao mentalitet postupanja ne odgovara naravi Božjeg kraljevstva. Članstvo u zajednici učenika stječe se slušanjem i vršenjem volje Božje. Narav takvog zajedništva u temelju donosi zapovijed ljubavi kad kaže zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge (Iv 13,34). Ljubav koja se iskazuje samo onome koji nas ljubi, ili pak ljubav koja svoju uzročnost traži u očekivanju dobiti od drugog nije ljubav.
Veliki književnik Dostojevski piše kako voljeti znači čovjeka vidjeti onakvim kakvim ga je Bog stvorio. Svi smo jednaki u dostojanstvu pred Bogom. Dostojanstvo ljudske osobe temelji se na činjenici da je čovjek stvoren na sliku Božju. U odnosu na takvo dostojanstvo traži se od nas poštivanje i ljubav prema svima, pa čak i prema onima koji drukčije od nas misle i rade u društvenim, vjerskim i političkim pitanjima (usp. Gaudium et spes, br. 28). Novozavjetna poruka je poruka ljubavi. Iako blaženstva možemo gledati kroz religiozni i moralni vid ne smijemo zapostaviti socijalnu dimenziju koja postaje konkretno i djelotvorno izvršenje ljubavi.
Pavao jasno ističe da vjera treba biti ljubavlju djelotvorna (usp. Gal 5,6). Odgovor na mogućnosti traženja uvjeta ljubavi prema neprijateljima Pavao daje nekoliko redaka niže. Prvi plod Duha koji Pavao navodi je ljubav (usp. Gal 5,19-26). Ona je srž svih ostalih plodova. Upravo u snazi Duha Svetoga, u snazi Božje milosti koja nam je darovana, kršćanima je omogućeno da ispune Kristove zahtjeve ljubavi. Hoću reći: po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela! (Gal 5,16)
Izvor: fra3.net
Foto: Unsplash
