Današnji sveti zaštitnik, papa Lav I. Veliki, crkveni naučitelj, prvi papa kojem je dodijeljen pridjev „Veliki“, rodio se oko 400. u Toscani.
Plemićki sin, u djetinjstvu i mladosti primio je izvanredan odgoj i stekao veliku naobrazbu. Odličan poznavatelj rimske književnosti, govorništva, teologije i drugih znanosti, papom je postao 440., u razdoblju seobe naroda, kad je Crkva bila razarana herezama iznutra, a navalama barbara izvana.
Potaknuo je 451. sazivanje sabora u Kalcedonu, na kojem je osuđeno manihejstvo. Napisao je glasovitu „Dogmatsku poslanicu Flavijanu“, u kojoj iznosi jasan nauk o hipostatskoj uniji (velika tajna utjelovljenja, po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska). Kad je ta poslanica pročitana na Kalcedonskom saboru, saborski oci su s oduševljenjem izjavili da je na Lavova usta progovorio sam Petar.
U pregovorima s Atilom, „bičem Božjim“, strašnim vladarem Huna, goloruki papa postigao je 452. pravo čudo i nagovorio Atilu da sa svojom vojskom napusti Italiju, nakon što je ognjem i mačem opustošio gotovo polovinu Europe. Graditelj brojnih crkava i nepomirljivi protivnik heretika, uspio je 455. ublažiti razaranje Rima od strane vandalskoga kralja Gejzerika.
Iz njegovih sačuvanih propovijedi i pisama zrači toplina, osjećajnost i predanost duhovnom dobru povjerenog mu stada.
Preminuo je u Rimu na današnji dan, 10. studenoga 461. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1754. papa Benedikt XIV.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
