„Annuntio vobis gaudium magnum; habemus Papam!“ („Javljam vam veliku radost; imamo Papu!“) – tim je riječima 19. travnja 2005. godine protođakon, čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estévez, objavio gradu Rimu i cijelom svijetu da je njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran za 265. nasljednika svetoga Petra. Novi je papa uzeo ime Benedikt XVI.
Benedikt XVI. izabran je u četvrtom krugu glasovanja kardinala okupljenih u Sikstinskoj kapeli, manje od dvadeset i četiri sata nakon početka konklave. Na Petrovoj je stolici naslijedio svetoga Ivana Pavla II., koji je preminuo 2. travnja 2005. godine.
Dana 1. svibnja 2011. Benedikt XVI. proglasio je svojega prethodnika blaženim te odredio da se njegov liturgijski spomendan slavi 22. listopada, na dan kada je sveti Ivan Pavao II. predvodio svoju prvu svetu misu kao papa.
Snažan glas protiv zamki Zloga
Za razliku od svojega prethodnika, koji je osobitu pozornost posvećivao moralnim i društvenim pitanjima, Benedikt XVI. naglašavao je temeljne teološke istine koje prethode moralnom životu: slobodu, ljubav, Boga i Krista.
Neprestano je govorio o prijateljstvu s Isusom Kristom, promicao novu evangelizaciju te upozoravao na opasnosti moralnog relativizma i konzumerizma. Često je govorio o stvarnosti grijeha, djelovanju Sotone i potrebi duhovne budnosti, upozoravajući da grijeh razara čovjeka, Crkvu i društvo.
Pastoralno je pohodio Hrvatsku 4. i 5. lipnja 2011. godine pod geslom „Zajedno u Kristu“.
Dana 11. veljače 2013., nakon gotovo osam godina pontifikata, objavio je da se odriče službe rimskog biskupa, obrazloživši kako mu zbog poodmakle dobi i slabljenja snaga više nije moguće na primjeren način obavljati papinsku službu. Kao papa u miru (emeritus) preminuo je 31. prosinca 2022. godine.
Borba protiv zla
O ostavci Benedikta XVI. tijekom godina pojavile su se brojne pretpostavke i teorije. Međutim, ostaje činjenica da je njegov pontifikat obilježilo jasno i dosljedno naučavanje koje je izazivalo otpore u različitim crkvenim i društvenim krugovima.
U pojedinim svjedočanstvima povezanima sa službom egzorcizma navodi se da su tijekom obreda oslobođenja zli duhovi izražavali osobitu odbojnost prema papi Benediktu XVI. Jedno od često citiranih svjedočanstava pripisuje demonu riječi:
„Mrzim ga, ne mogu ga više podnijeti. Svaka njegova riječ, svaka njegova gesta i svaki njegov blagoslov predstavljaju egzorcizam.“
Takva svjedočanstva pripadaju području privatnih iskustava i nisu dio službenoga nauka Crkve, ali odražavaju uvjerenje mnogih egzorcista da jasno naviještanje Kristove istine predstavlja ozbiljan udarac djelovanju Zloga.
Benedikt XVI. neprestano je upozoravao na djelovanje Sotone
Od svojih profesorskih dana, preko službe nadbiskupa, kardinala i pročelnika Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger ustrajno je govorio o stvarnosti đavla i pakla.
Naglašavao je da Sotona nije simbol ili književna slika, nego osobno biće koje nastoji čovjeka udaljiti od Boga.
Posebno je upozoravao na opasnosti okultizma. Isticao je kako različiti oblici magije, spiritizma, prizivanja duhova, proricanja budućnosti, tarot-karata, prokletstava i drugih okultnih praksi ozbiljno ugrožavaju duhovni život čovjeka i otvaraju prostor djelovanju Zloga.
Crkva upravo zato vjernike poziva da se klone svih oblika okultizma te da svoje pouzdanje stavljaju jedino u Boga.
Tragična sudbina života bez Boga
Monsinjor Andrea Gemma, dugogodišnji egzorcist i biskup, svjedočio je kako je ubrzo nakon izbora Benedikta XVI. tijekom jednoga obreda oslobođenja demon izjavio:
„Novi Papa natjerat će nas da mnogo trpimo.“
Benedikt XVI. često je naglašavao da se protiv zla čovjek ne može uspješno boriti vlastitim snagama, nego jedino po Kristu.
Govorio je da je prihvaćanje Kristova križa put prema istinskoj slobodi, dok ustrajavanje u grijehu bez obraćenja vodi čovjeka prema duhovnoj propasti.
Jednom je prilikom izjavio:
„Za one koji ustraju u grijehu bez pokajanja postoji opasnost vječne osude. Vezanost uz grijeh može dovesti do promašaja našega postojanja.“
Dodao je:
„To je tragična sudbina onih koji žive bez Boga. Samo nam Božje oproštenje daje snagu oduprijeti se zlu i više ne griješiti. Isus nam je došao objaviti da želi da svi budemo u nebu te da pakao postoji i da je vječan za one koji zatvore svoje srce njegovoj ljubavi.“
Cijelo naučavanje Benedikta XVI. bilo je prožeto pozivom na obraćenje, vjeru u Krista i povjerenje u Božje milosrđe. Upozoravajući na stvarnost zla, uvijek je isticao da Krist ima posljednju riječ te da je pobjeda nad grijehom i Sotonom moguća jedino u zajedništvu s njime.
Izvor: vjera.hr
Foto: Unsplash
