Na današnji dan, 12. listopada 1889., rodio se Dietrich von Hildebrand, mislilac kojeg se sam Hitler bojao, a kojeg je blagopokojni papa Pio XII. nazvao ʽDoktorom Crkve 20. st.ʼ Više od šest desetljeća je Dietrich von Hildebrand – filozof, duhovni pisac i križar antinacizma – vodio filozofske, vjerske i političke skupine, predavao diljem Europe i Amerika te objavio više od 30 knjiga i još više članaka. Njegov je utjecaj bio izuzetno širok i ostao je takav do današnjeg dana. Povodom 130. obljetnice njegova rođenja, u izdanju Crisinusa, uskoro izlazi njegovo najranije djelo napokon prevedeno na hrvatski jezik naziva Brak: otajstvo vjerne ljubavi.
Iako je von Hildebrand bio dubok i izvoran mislilac o temama koje su se prostirale spektrom ljudskih interesa, on je, usprkos tome, u svojim predavanjima i djelima instinktivno izbjegavao ekstravagantne spekulacije i zamršene teorije. On je umjesto toga nastojao osvijetliti prirodu i značenje naizgled ʽsvakodnevnihʼ elemenata ljudskog postojanja koji se lako mogu pogrešno razumjeti i koji se prečesto uzimaju zdravo za gotovo.
Stoga se velik dio Hildebrandove filozofije bavi ljudskom osobom, unutarnjim etičkim i afektivnim životom osobe, kao i odnosima koji bi trebali postojati između osobe i svijeta u kojem se ona nalazi.
Von Hildebrandova pozadina učinila ga je jedinstveno kvalificiranim da te teme istraži. Rođen je u prelijepoj Firenci 1889. kao sin renomiranog njemačkoga kipara, Adolfa von Hildebranda. U to je vrijeme dom obitelji von Hildebrand bio centar umjetnosti i kulture, a posjećivali su ga najveći europski umjetnici i glazbenici toga vremena. Rano upoznavanje mladog Dietricha s tim dinamičnim, kreativnim ljudima pojačalo je u njemu njegovu prirodnu strast za životom.
U Firenci je von Hildebrand bio okružen ljepotom – neodoljivom prirodnom ljepotom firentinskoga kraja i bogatom ljepotom mnogih umjetničkih blaga koja su firentinsko renesansno nasljeđe. To firentinsko ozračje prožimao je katolicizam: u umjetnosti, arhitekturi, u svakodnevnom životu ljudi. Te su rane godine u Firenci ubrzale u von Hildebrandu strastvenu ljubav prema istini, dobroti, ljepoti i kršćanstvu.
Kako je odrastao, zaljubio se u filozofiju, a studirao je pod nekima od najvećih njemačkih filozofa ranog 20. st., uključujući Edmunda Husserla, Maxa Schelera i Adolfa Reinacha. Nakon obraćenja na katolicizam 1914., von Hildebrand je podučavao filozofiju još mnogo godina na Sveučilištu u Münchenu.
Međutim, ubrzo nakon kraja Prvog svjetskog rata, nacizam je počeo prijetiti von Hildebrandovoj voljenoj južnoj Njemačkoj. Svojom karakterističnom oštroumnošću, von Hildebrand je odmah razlučio njegovo inherentno zlo. Od njegovih ranih dana, on je gromoglasno osuđivao nacizam u člancima i govorima diljem Njemačke i ostatka Europe.
Obznanivši kako ne želi nastaviti živjeti u zemlji kojom vlada kriminalac, von Hildebrand je sa žaljenjem napustio svoju rodnu Njemačku i otišao u Austriju, gdje je nastavio podučavati filozofiju (sada u Sveučilištu u Beču) i boriti se protiv nacista s još većim žarom, osnivavši istaknute antinacističke novine imena Christliche Ständestaat, u kojima je tada i objavljivao niz godina.
To je naljutilo i Heinricha Himmlera i Adolfa Hitlera koji su bili odlučni u tome da ušutkaju von Hildebranda i da ugase njegove antinacističke novine. Izdane su naredbe da se von Hildebranda ubije u Austriji. Međutim, von Hildebrand je izbjegao udarne odrede i, zahvaljujući švicarskoj putovnici, napokon je mogao pobjeći iz zemlje, upravo u trenutku kada je ona pala u ruke nacistâ.
Karakteristično je za von Hildebranda da je on, čak i kada je bio uključen u opasnu borbu na život ili smrt protiv nacista, održavao dubok duhovni život i tijekom tog perioda uspio napisati svoje najveće djelo, istaknut i izuzetno cijenjen duhovni klasik, Preobrazbu u Krista.
U bijegu iz Austrije, von Hildebranda su progonili kroz mnoge zemlje, sve dok napokon nije stigao na obale Amerike 1940., preko Francuske, Španjolske, Portugala i Brazila.
Već vidno osiromašen kada je stigao u New York nakon svoje herojske borbe protiv nacista, von Hildebrand je zaposlen kao profesor filozofije na Sveučilištu Fordham, gdje je predavao do svojeg umirovljenja. Mnoga su njegova najbolja djela napisana tijekom tog perioda i nakon njegova umirovljenja. Umro je 1977. u New Rochelleu, u državi New York.
Dietrich von Hildebrand prepoznatljiv je po svom oštroumnom intelektu, jakoj originalnosti, izvanrednoj produktivnosti, velikoj osobnoj hrabrosti, dubokoj duhovnosti i silnoj ljubavi prema istini, dobroti i ljepoti. Te rijetke kvalitete učinile su Dietricha von Hildebranda jednim od najvećih filozofa i jednim od najmudrijih ljudi 20. st.
S radošću najavljujemo kako uskoro izlazi njegova najranija knjiga napokon prevedena na hrvatski jezik naziva Brak: otajstvo vjerne ljubavi u izdanju Crisinusa. Moguće prednarudžbe po promotivnoj cijeni zaprimaju se putem sljedeće mail adrese: crisinus@gmail.com.
#DietrichVonHildebrand #Brak #Crisinus #muževnibudite
