13. lipnja 2025.

Top 5 This Week

Related Posts

INTERVJU Nikola Bolšec: dr. Rudolf Eckert još jedan je zaboravljeni svetac iz naše hrvatske katoličke baštine

Povodom pokretanja Facebook i Instagram stranice o „hrvatskom Frassatiju“ razgovarali smo s Nikolom Bolšecom koji je za naš portal otkrio tko se krije iza tog imena.

„Pod tim intrigantnim imenom krije se dr. Rudolf. Eckert – novinar, doktor prava te prvak i pionir katoličkog pokreta u Hrvatskoj, koji je rođen 27. veljače 1889. u Travniku i koji je umro u 26. godini na glasu svetosti u Rijeci 12. ožujka 1915. godine. Kao osoba, bio je odmjerene i smirene vanjštine te gorljive i nesalomljive nutrine. Svoju je vjeru živio u potpunom predanju Kristu i Blaženoj Djevici Mariji, a svoj poziv s ljubavlju i odgovornošću. Bio je vrstan intelektualac koji se odrekao akademske karijere kako bi radio kao novinar (bio je urednik i suutemeljitelj prvoga katoličkog dnevnika „Riječke novine“), a k tome je bio i veliki borac za pravdu i društvene promjene, poglavito kroz hrvatski katolički pokret, koji je u svakom smislu tada bio tek u povojima. Naročito je skrbio za najsiromašnije i za druge slojeve (seljake i radnike) koje je društvena i politička nepravda ponajviše pogađala. Uz to, bio je iskreni domoljub koji je žarko sanjao kulturnu, društvenu, gospodarsku i političku slobodu i boljitak hrvatskog naroda. Ovom prilikom pozivam čitatelje da na ovoj stranici potraže konkretnije informacije“, naglasio je Nikola, pokretač mrežnih stranica o ovome zaboravljenom svecu, za početak našeg intervjua.

 

dr. Rudolf Eckert

Upitali smo ga što ga je potaknulo da pokrene stranicu o dr. Eckertu, na što nam je Nikola odgovorio sljedeće.

„Njegov prvi i jedini biograf Petar Grgec u svojoj knjizi Dr. Rudolf Eckert iz 1955. (koja je objavljena tek 1995.), uz pregršt zanimljivih priča, povijesti i činjenica iz prošlosti, navodi dvije važne informacije: prvo, da je Eckert umro na glasu svetosti pa se samim time širio njegov kult, a njegova je smrt predstavljala velik gubitak za cijelo društvo; i, drugo, da se Eckertov slučaj nalazi u Kongregaciji za kauze svetih. Pročitavši te dvije informacije, ponajprije sam si postavio pitanje koje mi se činilo zdravorazumskim, da, ako je to istina, zašto je Eckert gotovo pao u zaborav i zašto se u pogledu njegove osobe i kauze malo toga čini?“

Kako nadodaje, Eckert je gotovo jedinstvena pojava u našoj suvremenoj povijesti jer se radi o mladiću koji je sav svoj život posvetio socijalnoj, kulturnoj, gospodarskoj i političkoj obnovi Hrvatske; koji je radio na boljitku cijeloga naroda, a napose radnika, seljaka i onih najsiromašnijih; koji je zastupao treći put u ekonomiji (tzv. solidarizam) i koji je promovirao i razrađivao socijalni nauk Crkve; i, na koncu, on je sav svoj život predao Kristu i On mu je bio jedini uzor i smjerokaz u životu.

„Radi se, dakle, o jedinstvenoj osobi naše povijesti koja je preminula kao svetac, koja je naprosto gorjela za obnovom društva i samo te činjenice su me ponukale da barem proširim glas o dr. Rudolfu Eckertu“, zaključuje Nikola.

Razlog zašto se sam njegov projekt naziva „hrvatski Frassati“ leži u činjenici da su obojica bili u mnogo čemu slični.

„Kao i Pier Girogio Frassati, Rudolf Eckert je umro mlad, bio visoko obrazovan, bio je socijalno angažiran i borio se radnike, seljake i za najsiromašnije. Nadalje, bio je novinar, borio se raznim političkim i socijalnim frakcijama svoga doba, volio je planinariti, a ujedno je i bio omiljen u svojem društvu. K tome Eckert je bio franjevački trećoredac, dok je Frassati bio dominikanski trećoredac. Netko bi mogao reći da u tome sličnosti nema, ali G. K. Chesterton je itekako nalazi. Za njega su dominikanci i franjevci zapravo radili istu stvar – jedni u svijetu uma, a drugi u svijetu zemaljskog: „Bio je to isti veliki, ali još uvijek premalo shvaćeni srednjovjekovni pokret“ koji je u konstruktivnom smislu „bio važniji od reformacije. Ne! U konstruktivnom smislu to jest bila reformacija.“

Možemo reći da je, kad sve to uzmemo u obzir, Eckert (kao i Frassati) uzor laika kakvog nam je dao Drugi vatikanski sabor koji svoju vjeru živi angažirano u svijetu nimalo ne zapostavljajući svoju duhovnost. Na koncu, Eckert je svojevremeno, kao i Frassati u svoje vrijeme, privlačio mnoštvo mladih, naročito kroz Katoličku akciju, i poticao ih je da doista iskreno i predano žive svoju vjeru (čime je Eckert ujedno i preteča našeg bl. Ivana Merza).

„Usudio bih se još dodati da je Rudolf Eckert zapravo ”Pier Giorgio Frassati prije Pier Giorgija Frassatija.” Jer, Eckert u svojoj svetosti nimalo ne zaostaje za Frassatijem, a ujedno je živio i umro prije svoga torinskog subrata. Stoga doista možemo reći da je Eckert „Frassati prije Frassatija“!“

S obzirom na mnoge kreposti i vrline koje su ga krasile, Eckert nam umnogočemu može biti uzor, pogotovo nama muškarcima.

„Kad pobliže upoznamo Eckerta, vidjet ćemo da posjeduje upravo one odlike koje papa Franjo spominje u Gaudete et exultet kad kaže da je svetost ”najljepše lice Crkve” i da je svaki svetac ”poslanje, Očev plan koji reflektira i uosobljuje određeni aspekt evanđelja u određenom povijesnom trenutku. (…) Svaki je svetac, tako, poruka koju Duh Sveti izvlači iz bogatstva Isusa Krista i daje njegovu narodu”, ističe Nikola.

„Eckert je bio vrstan intelektualac koji se odrekao akademske karijere da bi radio kao novinar za boljitak svekolike zajednice u kojoj je živio. Također, bio je intelektualac koji je velikodušno davao najbolje od sebe za dobro drugoga i koji je s oduševljenjem svoje talente darivao na području socijalne obnove. Radio je na poboljšanju, danas bismo rekli, životnih uvjeta i kvalitete života, da svatko može raditi i zaraditi za život, ali, još više, da se pri tom poštuje njegovo dostojanstvo osobe. K tome je odlazio na periferije grada pomažući najsiromašnije i nije se ustručavao govoriti istinu, čime je doista ostvarivao Božji naum u svome vremenu i u svome kontekst. Naprosto je odgovarao na istinske potrebe ljudi i zajednice svojega vremena.“

Nikola smatra da nam je Eckert upravo u tome najveći uzor i po tome je on doista živi lik, a ne samo puka figura iz prošlosti. Njegova povijest oživljava kad vidimo da je s oduševljenjem, velikodušno i gorljivo živio svoj poziv intelektualca, novinara i angažiranog laika koji se borio i zalagao za društvenu, gospodarsku i političku pravdu i slobodu. A to je ono što nam je danas prijeko potrebno.

„Dodao bih, kako je to u baštini Crkve, da se Eckertu također možemo utjecati našim molitvama. Posebno bih oboljelima od leukemije preporučio da se mole Rudolfu Eckertu za okrjepu, snagu pa i za ozdravljenje.“

Iako iza njega nije očuvana velika pisana baština, zanimalo nas je koji bi Eckertov citat izdvojio kao najdraži.

„Svaka rečenica u ono malo članaka koje je Rudolf Eckert napisao izrazito je pogodna za citiranje jer se odlikuje sebi svojstvenom zrelošću, dubinom, gorljivošću i vjerom. Ne bih stoga izdvajao ni jedan citat kao najdraži. No ipak bih naveo jedan koji dolično prikazuje Eckertov svetački lik: ”Geslo nam je – obnoviti Hrvatsku u Kristu. A kako da to bolje učinimo, nego u što užoj zajednici s Njim, izvorom istine i ljubavi, snage i života. Prihvatimo onda čvrsto plug i ne obazirimo se natrag, radimo smjelo, neustrašivo ustrajno, svjesni dužnosti i svoga zvanja. Pa neka dođe oluja, neka zahuji bura, neka uzbjesni more – neće nam nauditi. Jer uz nas je nebo, uz nas je Bog!”“

Za kraj našeg intervju pitali smo Nikolu koji su mu daljnji planovi u pogledu promocije ovog zaboravljenog sveca.

„Budući da je sasvim izgledno da su partizani 1945. uništili većinu njegove ostavštine koju je čuvao Petar Grgec, u zadatak sam si dao istražiti sve postojeće izvore pa i pronaći je li nešto slučajem, bolje rečeno providnošću, ostalo čitavo. U to spadaju njegove osobne stvari, njegov dnevnik, rukopisi i sl. Štogod uspio pronaći, bit će to ravno Lazarovom uskrsnuću. Nadalje, plan je povezati se s Riječkom nadbiskupijom u kojoj je Eckert živio, radio i umro i gdje mu se nalazi grob (na Trsatu), sastaviti molitvu za njegovo proglašenje blaženim i time, ako je Božja volja i uz Crkveno odobrenje i podršku, polako širiti pobožnost prema njemu.“

Pritom će nastaviti s uređivanjem Facebook i Instagram stranica te kroz medije i predavanja širiti priču o njemu.

„Jer Rudolf Eckert, u svom liku i djelu, doista jest još jedan dragulj iz naše hrvatske katoličke baštine koji vrijedi oživjeti i upoznati. On je bogatstvo i baština, ne samo za Crkvu u Hrvatskoj, nego i za Sveopću Crkvu diljem svijeta. A, dodao bih, također je i lijek za boljetice koje nas kao narod, vazda more: zaborav i nezahvalnost spram vlastite povijesti. Vjerujem da nam dr. Rudolf Eckert, hrvatski Frassati, svojim zagovorom kod Gospodina kojeg je toliko ljubio, u svakom pogledu može pomoći učiniti ključne korake, kako bi rekao Pier Giorgio Frassati, „verso l´alto“!“

 

Razgovor vodio: Krunoslav Puškar

Foto: arhiva Instagram stranice „Hrvatski Frassati“

Ako ti se sviđaju članci koje objavljujemo, podrži naš rad jednokratnom donacijom od srca. Samo skeniraj bar kod u nastavku i uplati željeni iznos.

Ako ti trebaju detaljni podatci za uplatu, njih možeš naći ovdje.

Ako pak želiš postati naš redovni mjesečni podupiratelj, čime ostvaruješ posebne pogodnosti, to možeš postati ispunjavanjem ove prijavnice.

Prijavi se na naš newsletter ovdje i svaki tjedan primaj najvažnije obavijesti vezano za naš rad, misiju i apostolat.

Popularni članci