Stogodišnjica preobraćenja G. K. Chestertona na katoličanstvo povoljna je prilika da se ovom briljantnom piscu, polemičaru oštre inteligencije i razornom kritičaru suludih kulturnih moda, približimo iz perspektive kršćanskog realizma. Posvetio je mnogo stranica braku i obitelji. Često je isticao očite proturječnosti modernosti u razumijevanju ove vitalne institucije za osobu i društvo.
Obitelj, kazalište izvanrednog
Chesterton osuđuje besmislenost želje za besmislenim novitetima koje pokazuje snob trenutka, naglašavajući vječnu originalnost i veličinu obiteljske institucije, odlučujuće za ljudski život. „Najizvanrednija stvar na svijetu su običan muškarac i obična žena i njihova obična djeca“, kaže engleski mislilac s dozom humora. Obiteljski dom je kolijevka i škola čovječanstva: mjesto dobrodošlice i zaštite, sazrijevanja i socijalizacije; u obitelji se prepoznaje vlastiti identitet i vrijednost, gdje se uči živjeti i voljeti. Jer, ukratko: „Obitelj je kazalište duhovne drame, mjesto gdje se stvari događaju, posebno stvari koje su važne.“
Kućna avantura
Neobuzdana težnja za profesionalnim uspjehom može biti zamka – čak i idolopoklonstvo – ako se zanemaruju obiteljske vrijednosti: „Uspjeh na poslu se ne isplati kada znači neuspjeh kod kuće.“ Naravno, i djeca mogu biti predmet poremećene ljubavi.
„Brak je avantura: kao odlazak u rat.“ Znatiželja suvremenog turista, njegov stalni bijeg u lažne rajeve – često virtualne – vulgarna je u usporedbi s onim što se zaista isplati: prava avantura sastoji se u ostanku kod kuće, hrabrom odgovoru na najstrastveniji poziv i poduzimanju prekrasnog zadatka stvaranja doma. „Kada uđemo u obitelj, činom rođenja, ulazimo u neuračunljiv svijet, svijet koji ima svoje čudne zakone, svijet koji može postojati bez nas, svijet koji mi nismo stvorili. Drugim riječima, kada uđemo u obitelj, ulazimo u bajku.“
Posvetiti vlastito postojanje uživanju u neutemeljenim emocijama rastvara se u nepravilnom lutanju. Jer značenje slobode je predanost: predati sebe je ljudskom biću ono što je letenje ptici. „Ljubav nije slijepa; to je posljednje što jest; ljubav je ropstvo, i što je više ropstva, to je manje slijepo.“
Darivanje sebe u korist drugih ispunjava život smislom. Bračno i obiteljsko „mi“ – rođeno iz bračnog saveza, u skladu s Božjim planom upisanim u muževnost i ženstvenost, te dostupno formiranom i zrelom razumu – izgrađuje čovječanstvo: to je prvi izazov s kojim se suočavamo. „Brak je dvoboj do smrti koji nijedan častan čovjek ne bi smio odbiti.“
Praznovjerje o razvodu
Nekompatibilnost karaktera često se navodi kao razlog za opravdavanje bračnog sloma. Chesterton odgovara s provokativnom ironijom: „Poznajem mnogo sretnih brakova, ali nikada kompatibilan. Čitava svrha braka je borba i preživljavanje od trenutka kada nekompatibilnost postane neupitna. Jer muškarac i žena, kao takvi, su nekompatibilni.“
Sam razvod kvalificira ga kao praznovjerje, jer nije zamislivo živjeti zajedno bez poteškoća: „Sva radost braka sastoji se u činjenici da on predstavlja trajnu krizu“, kaže s neskrivenom lakoćom. Ipak, život u zajedništvu je bitan, jer je usamljenost štetna i sterilna. Vještina obiteljskih odnosa je bitna za rast, razvoj i davanje života: trebamo si međusobno pomagati, dijeliti intimnost, raditi na stvaranju domaće zajednice, prevladavati trenja u društvu kako bismo izvukli najbolje jedni iz drugih.
Paradoks i spasenje
Ukratko, samo u prisutnosti istinskog Boga – beskonačnog Bića koje je u sebi međuljudsko zajedništvo, izvor svega obiteljskog života – mogu se prevladati velike kontradikcije ljudskog života u potrazi za smislom misterija koji ga obavija. Jer najveći paradoks ljudske povijesti, i jedini koji dešifrira njegovo značenje, jest prisutnost Isusa Krista, utjelovljene Riječi, Spasitelja svijeta, Otkupitelja čovječanstva i Zaručnika Crkve. On nas uči da, prevladavajući ljudska ograničenja kako bismo ušli u dimenzije božanskog života, „Ljubiti znači željeti ono što se ne može voljeti; oprostiti znači oprostiti ono što se ne može oprostiti. Vjera znači vjerovati u nevjerojatno. Nadati se znači vjerovati kada se sve čini beznadnim.“
Izvor: omnesmag.com
Preveo: M. Đ.
