Sveti Hilarion, pustinjak i opat, rođen je 291. u Tabathi kod Gaze (Palestina).
Sveti Jeronim napisao je njegov životopis dvadesetak godina nakon Hilarionove smrti, a na Istoku je doživio mnoge prijevode i prijepise. Iz tog životopisa doznajemo najviše o Hilarionu, utemeljitelju palestinskog monaštva u IV. stoljeću.
Rodio se kao sin poganskih roditelja koji su ga poslali na studij u Aleksandriju. Tamo se obratio na kršćanstvo i zagrijao se za monaški život. Nekoliko godina bio je učenik svetog Antuna Pustinjaka, glasovitog oca kršćanskog monaštva. S njim je proživio 306. godine više od dva mjeseca u egipatskoj pustinji. Kad se 307. vratio kući u Palestinu, njegovi roditelji više nisu bili živi. Hilarion je svoje nasljedstvo podijelio siromasima i nakon toga se povukao u samoću kod Maiume, luke grada Gaze.
Tamo je provodio pokornički život, u stalnoj molitvi, a bio je često podvrgnut teškim napastima. Oko 329. počeo je oko sebe okupljati učenike i osnovao mnoge samostane u različitim dijelovima Palestine. Uzdržavao se izradom košara i godinama jeo samo 15 smokava dnevno, komadić kruha i malo bilja.
Glas o Hilarionovoj svetosti proširio se na sve strane, a pripisivala su mu se mnoga čudesna djela, ozdravljenje bolesnika i oslobađanje opsjednutih od demonskih sila. Salijetali su ga posjetitelji sa svih strana pa više nije imao mira ni samoće. Odlučio je poći na hodočašće pa se 356. uputio najprije u Egipat, u Bruchion kod Aleksandrije i u jednu libijsku oazu. Potom je otplovio na Siciliju, gdje je boravio u jednoj špilji kod Pachina (Siracusa).
Sa Sicilije je krenuo u naše krajeve, u blizinu starog Epidaura, današnjeg Cavtata. Tamo i danas živi spomen na njega, a svetom Ilaru, kako ga naš tamošnji puk zove, posvećena je župa Mlini u Župi dubrovačkoj. Svoj životni vijek Hilarion je okončao kod Paphosa na otoku Cipru. Živio je u samoći, a posjećivao ga je samo njegov vjerni učenik Hezihije.
Preminuo je na današnji dan, 21. listopada 371. Štovanje svetog Hilariona prošireno je na Istoku, o čemu svjedoče brojni životopisi na grčkom, armenskom i koptskom jeziku. Zaštitnik je mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
