Sveti Simplicije (Simplicius) I., rimski papa, vladao je Crkvom od 468. do 483.
Sin građanina Kastina (Castinusa), rođen je u Tivoliju (Tiburu), 30 kilometara sjeveroistočno od Rima. Upravljao je Crkvom u teškom razdoblju.
Za njegovog pontifikata, 476., propalo je Zapadno Rimsko Carstvo. U isto vrijeme Crkva na Istoku uznemiravana je posljedicama monofizitskog krivovjerja (negiranje ljudske prirode Isusa Krista), osobito u Aleksandriji i Antiohiji.
Papa Simplicije, postojani branitelj odluka Kalcedonskog sabora, ustrajno se borio protiv hereze i oštro protestirao kod carigradskih vladara koji su krivovjerce podržavali. Podupirao je svoj narod u vrijeme barbarskih prodora u Italiju.
Papa Simplicije bio je pastoralno izuzetno aktivan. U Rimu je obnovio i posvetio četiri velike crkve (među njima i crkvu svete Bibijane mučenice), a u najvažnijim grobljanskim bazilikama postavio svećenike, koji su naizmjence obavljali bogoslužje. Tražio je od biskupa da discipliniraju kler i odredio pravila po kojima će se dijeliti crkveni milodari (četvrtina biskupu, četvrtina svećenicima, a dvije četvrtine hodočasnicima i siromasima).
Za Simplicija je bilo važnije djelovanje svećenstva na pastoralnom, sakramentalnom polju, od pukog administrativnog upravljanja. Preminuo je u Rimu 10. ožujka 483,, a pokopan je u vatikanskoj bazilici svetog Petra.
Izvor: zupajastrebarsko.hr





