Lav XIV. više je puta pokazao zanimanje za temu kršćanskih korijena Europe, oživljujući tako pitanje koje je bilo osobito blisko Ivanu Pavlu II.
Jedna od posljednjih bitaka koju je poljski papa vodio početkom 21. stoljeća odnosila se na proces sekularizacije Europe, koji ju je udaljavao od nadahnuća njezinih utemeljitelja.
Između 2000. i 2005. godine Ivan Pavao II. bezuspješno je nastojao da se u nacrtu Europskog ustava izričito spomenu „kršćanski korijeni Europe“. Francuska, pod vodstvom Lionela Jospina i Jacquesa Chiraca, u ime sekularizma odbacila je taj prijedlog, i to po cijenu diplomatske napetosti sa Svetom Stolicom, koja je izrazila svoje „žaljenje“. Bez te odrednice Europski je ustav odbijen većinom glasova na referendumu održanom 29. svibnja 2005. u Francuskoj, u ozračju napetosti i snažne polarizacije.
Dvadeset godina nakon tih žustrih rasprava, pitanje duhovnog identiteta Europe – koje je bilo osobito važno i Benediktu XVI – i dalje zauzima istaknuto mjesto u promišljanjima Svete Stolice. Papinstvo izražava zabrinutost zbog sve izraženijeg udaljavanja od izvornih europskih ideala.
Nema mira bez „zajedničkih istina“, upozorava Lav XIV.
U poruci upućenoj 23. siječnja sudionicima europske konferencije u Luksemburgu, Lav XIV. pozvao je na promicanje „uloge katoličkih vrijednosti u izgradnji mirnijega i pravednijega europskog kontinenta“. Tonu sličnom tonu svojih prethodnika, požalio se na „današnji snažan otpor raspravi o univerzalnim vrijednostima koje religija ili bilo koji sustav vjerovanja mogu pridonijeti općemu dobru društva“.
„Nijedna zajednica, a kamoli kontinent, ne može živjeti u miru i napredovati bez općeprihvaćenih istina koje oblikuju njezine norme i vrijednosti“, upozorio je papa, osuđujući „širenje relativizma i svođenje istine na mišljenje“.
„Tradicija koju ste primili od svojih otaca dragocjeno je blago“, rekao je Papa pozdravljajući tisuće hrvatskih hodočasnika 7. listopada 2025. „Gdje god bili, ostanite privrženi svojim kršćanskim korijenima i pružite svjedočanstvo naroda koji ljubi Krista i njegovu Crkvu“, potaknuo ih je.
Govoreći 10. prosinca izaslanstvu parlamentarne skupine Europskih konzervativaca i reformista, naglasio je da se „europski identitet može razumjeti i promicati samo u odnosu na njegove judeokršćanske korijene“. U govoru održanom na engleskom jeziku istaknuo je „kulturna blaga“ zapadne civilizacije, poput „veličanstvenih katedrala, uzvišene umjetnosti i glazbe“, ali i „znanstveni napredak“ koji su omogućile kršćanske zajednice.
Izvor: aleteia.org
Prijevod: M. Đ.
