Šest franjevaca napali su Indijanci. Pedro de Corpa, Blas Rodríguez, Miguel de Añón, Antonio de Badajoz i Francisco de Veráscola umrli su in odium fidei (iz mržnje prema vjeri).
Fra Pedro nije dopustio princu Juanillu, jednom od kršćanskih Indijanaca iz naroda Guale, da uzme drugu ženu. Juanillo je okupio nekršćanske pristaše i ubio petoricu od šestorice. Šesti, fra Francisco de Ávila, nakon devet mjeseci zatočeništva i mučenja uspio je pobjeći. Kasnije je odbio svjedočiti na suđenju optuženim Indijancima kako ne bi bili osuđeni.
Budući blaženici Pedro i Antonio
Pedro de Corpa i Antonio de Badajoz stigli su u misije sjeverne Floride 1587. Prvi je rođen blizu Madrida, dok je Antonio bio iz Ekstremadure i jedini među mučenicima koji je bio brat laik, a ne svećenik. Pedro je ubijen u selu Tolomato, blizu današnjeg Dariena.
Fra Antonio poznavao je jezik Guale. Miguel de Añón, podrijetlom iz plemićke obitelji iz Zaragoze, poslan je u misiju na otok Santa Catalina. Na tom su otoku pronađeni najvažniji arheološki ostaci neke katoličke misije te ostatci najstarije kršćanske crkve na današnjem teritoriju SAD-a. Zbog klimatskih uvjeta postoji opasnost da će erozija tijekom ovog stoljeća uništiti to sveto mjesto, gdje je pokopano oko petsto Indijanaca.
Budući blaženici Blas, Miguel i Francisco
Blas Rodríguez stigao je u Floridu 1590. i nastanio se u misiji Tupiqui, blizu današnje Eulonije. Rođen je u pokrajini Cáceres, blizu samostana Yuste, gdje je Karlo V završio svoj život 49 godina prije Blasova mučeništva.
Fra Miguel de Añón i Francisco de Veráscola stigli su 1595. O Miguelu se zna da je bio plemićkog podrijetla. O Franciscu se zna više: njegovi sunarodnjaci Baskijci dobro ga pamte u mjestu Gordexola (blizu Bilbaa), gdje je rođen 13. veljače 1564. Ubijen je po dolasku u svoju misiju, blizu današnjeg Dariena, nakon što je donio darove domorocima. Bio je visok, snažan i dobar sportaš te je, čini se, ubijen na podmukao način.
„Mučenici braka“
Kada je fra Pedro rekao Juanillu da mu poligamija onemogućuje da postane plemenski poglavica, što je želio, ovaj je organizirao pobunu. Fra Pedro, vođa franjevaca, ubijen je batinama u nedjelju, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, dok je išao služiti misu. Njegova je glava, poput glave Ivan Krstitelj, odsječena i izložena. Pobunjenici su zatim počeli tražiti ostale franjevce.
Fra Blas umro je u Tupiquíju 16. rujna, rekavši svojim zarobljivačima da se ne boji smrti. Dvojica mučenika s otoka Santa Catalina pogubljena su 17. rujna, na blagdan rana sv. Franjo Asiški. Lokalni poglavica upozorio ih je i poticao na bijeg, ali su odlučili slaviti misu i ostati, čekajući svoju sudbinu.
Fra Antonio, Bask, umro je ubrzo nakon toga. Čini se da su se ovi franjevci vrlo dobro uklopili među Indijance. Svojim životom i smrću opovrgavaju tvrdnje da su Španjolci bili okrutni i pohlepni. Oni su mučenici koji su branili dostojanstvo žene i svetost braka. Upravo su to franjevci iz Floride izjavili kralju Filip III 1612.:
„U početku smo trpjeli velike teškoće i prijetnje smrću. U više su nas navrata pokušali ubiti; u pokrajini Guale ubili su petoricu redovnika, a druge zarobili. Iako ih nisu ubili zbog nauka, sigurno je da su ih ubili zbog Božjeg zakona koji smo ih učili i zbog naših moralnih načela… Konkretno, ubili su ih jer nismo dopuštali da kršćanin koji je u braku ima više od jedne žene. Upravo zbog toga, i ni zbog čega drugoga, Ivan Krstitelj bio je pogubljen, jer je zbog toga ukorio Heroda.“
Beatifikacija nakon 429 godina
Kardinal Leo, rođen u Montrealu, predvodit će obred beatifikacije. Papa Franjo imenovao ga je nadbiskupom Toronta i kardinalom 2024. godine. Nažalost, neće biti moguće štovati njihove relikvije jer nijedna nije pronađena.
Ova beatifikacija bit će „od velikog značenja za vjernike biskupije Savannah i nadbiskupije Atlanta“, rekao je biskup Stephen Parkes.
Promicatelji kauze za beatifikaciju mučenika iz Georgije snimili su 2022. video u kojem iznose njihovu priču.
Izvor: omnesmag.com
Prijevod: M. Đ.
Foto: Wiki
