Ne mogu se oteti dojmu da o čednosti razmišljamo potpuno pogrešno – zapravo naopako. Upravo je ta zbrka razlog zašto se toliko nas bori biti čedno.
Čednost zamišljamo kao stalnu borbu protiv grijeha, kao neumoljiv proces odricanja od nečega što želimo. U takvom se okviru čednost može shvatiti kao ponižavanje vlastita tijela. Prema takvu načinu razmišljanja, čednost je isključivo negativna.
Ne želim reći da čednost ne uključuje borbu protiv tjelesnih požuda niti da od nas ne zahtijeva duhovnu disciplinu i pokoru. Razvijanje vrline doista podrazumijeva izbjegavanje grijeha. Ako želim biti čedan, moram čuvati svoje oči. Moram živjeti čedno. Moram se suzdržavati od ugađanja neurednim željama. Sve je to točno, i istina je da postoje stvari koje čedna osoba ne čini. No pogrešno shvaćamo čednost ako o njoj razmišljamo samo kao o nedostatku ili odricanju. Vrline nisu negativne. Ako se svodimo samo na izbjegavanje, zapravo ne razvijamo čednost.
Dugoročno gledano, takav je pristup izgubljena bitka. Društvo i mediji zasićeni su nečednim sadržajima. Svakodnevno smo, često i protiv svoje volje, izloženi iskušenjima. Iskušenja su prisutna u reklamama i objavama na društvenim mrežama, u navijačkim nastupima i plesovima na marginama nogometnih utakmica, u teretanama, pa čak i dok prolazimo odjelima trgovačkih centara. Potrebna je golema samokontrola da bismo ostali čedni. S vremenom takva iscrpljujuća izdržljivost otežava napredak, osobito ako čednost živimo samo kao niz zabrana – kao ono čemu se protivimo ili što izbjegavamo.
Vrlina nije odsutnost, nego punina. Ona je uvijek pozitivno dobro. Živjeti kreposno znači biti ispunjen radošću i srećom. To znači biti slobodan. Ako je tako, onda je čednost mnogo više nego što pretpostavljamo – i mnogo radosnija.
Čednost je vrlina za svakoga, u svakoj životnoj dobi. Ponekad ljudi misle da će se, ako se vjenčaju, prestati morati truditi oko čednosti ili da će se iskušenja promijeniti i nestati. No to nije točno, jer čednost nije isto što i celibat. I bračni supružnici žive čednost, a vanjska iskušenja ne prestaju.
Prema mom iskustvu, brak nije čarobno rješenje za izazove čednosti. Ako se netko s tim borio prije braka, borba se može nastaviti i poslije. S druge strane, stariji ljudi, primjerice udovci ili udovice, koji možda imaju manje tjelesnih iskušenja, mogli bi pomisliti da je čednost vrlina namijenjena samo mladima. No ona vrijedi i za njih. Vrijedi za sve nas. Razlog je jednostavan – sve su vrline dobre za svakoga. Što smo kreposniji, to smo ispunjeniji.
Kako, dakle, možemo postati čedni? Svakako trebamo nastaviti borbu protiv požude i neurednih želja, ali istodobno – a to je često zanemaren dio – trebamo raditi na pročišćavanju vlastitih želja.
Izvor: aleteia.org
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash
