Današnji sveti zaštitnik Ivan Zlatousti rodio se oko 347. u maloazijskom gradu Antiohiji kao sin rimskog časnika. U mladosti je stekao klasičnu naobrazbu, zatim stupio u samostan. Svećenik od 386., glasoviti propovjednik u Antiohiji (387. – 397.), protiv vlastite volje imenovan je 398. carigradskim partijarhom.
Zatekao je nezdrave prilike u crkvi, državnoj upravi i na dvoru i nastojao provesti radikalne reforme. Zagovarao je pravdu, ćudoređe i dobrotvornost, prigovarao poganskim običajima i bogatašima, grmio zbog socijalnih nepravdi, štitio siromahe, sprečavao prodaju crkvenih službi, osnivao bolnice i misije, borio se protiv krivovjeraca. Proganjan je nekoliko puta, a zbog sukoba s caricom Eudoksijom i aleksandrijskim patrijarhom Teofilom svrgnut je 403. i prognan u Armeniju.
U teologiji pripada antihohijskoj školi, a njegova djela ubrajaju se među najznačajnija u grčkoj patrologiji. Jedan od najvećih i najomiljenijih propovjednika i govornika u crkvenoj povijesti, proglašen 1568. crkvenim naučiteljem, jedan je od četiri velika istočna crkvena oca. Zbog svojih sjajnih propovijedi i rječitosti dobio je nadimak Zlatousti (Chrysostom). Napisao je i važna asketska djela o redovništvu i djevičanstvu te više od 200 pisama iz progonstva.
Preminuo je 14. rujna 407. u Komani (Pont), na prognaničkom putovanju. Po njemu je nazvana istočna liturgija.
Zaštitnik je Carigrada, epileptičara, predavača, odgojitelja, govornika, propovjednika i spikera te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.
