Sveti Benedikt u šestom stoljeću spominje četiri glavne vrste redovnika, od kojih neke hvali, a druge kritizira jer više služe sebi nego Bogu. Smatra cenobite najboljim oblikom monaškog života u svoje vrijeme i za njih piše Pravilo koje je i danas važeće i važno.
Cenobiti su redovnici koji žive u samostanu, odnosno formirali su zajednicu, žive prema određenom pravilu i imaju opata za vođu. Cisterciti pripadaju vrsti cenobita. Cistercitsku monašku zajednicu vodi opat. Oni odsad mogu moliti i na vaše osobne nakane. Kako? Dovoljno je kliknuti na ovu poveznicu.
Inače, cisterciti su članovi reformiranog benediktinskog života. Reformu su u Francuskoj pokrenuli i proveli sveti Robert, sveti Alberik i sveti Stjepan Harding, koji se smatraju osnivačima reda, a prema Benediktovim uputama redovnici započinju dan molitvom, a zatim svaki obavlja svoj zadani posao.
Rad u vrtu ili na polju sveti Benedikt smatra potpuno jednakim pisanju ili umjetničkom stvaranju. Dio dana posvećen je duhovnom čitanju, obrocima i odmoru. Pravilo svetog Benedikta mnogi smatraju pravim remek-djelom i opisuju ga kao “evanđelje presađeno u stvarni život”. Pravilo ”moli i radi”, kada osoba kombinira molitvu i rad, idealan je put kršćanskog traženja svetosti.
Izvor: sticna.eu
Foto: Zisterzienserabtei Wettingen – Mehrerau FB
