U Svetome pismu mogu se naći samo tri knjige koje nose naslov prema imenu junakinje. Prva je „Knjiga o Ruti‟, druga je „Knjiga o Juditi‟, a treća „Knjiga o Esteri‟. Sve se tri knjige s razlogom nalaze u Svetome pismu i iz sve tri možemo mnogo toga naučiti o uzorima ženstvenosti, ali i muževnosti.

„Knjiga o Ruti‟ tako prati događaje naslovne junakinje Rute, Moapkinje, koju oženi jedan od dvojice Noeminih sinova. Međutim, i Rutu i Noemi život nije mazio. Noemin suprug umire, a 10 godina kasnije i oba njezina sina, Mahlon i Kiljon, nakon čega i njezine snahe, Ruta i Orpa, ostaju udovice. Ne znajući što bi, Noemi se odlučuje vratiti u Betlehem, odakle je rodom, a svojim snahama poručuje da se vrate svojim majkama, u roditeljski dom. Orpa to i učini, no Ruta ipak odluči ostati uz Noemi i pratiti je kamo god ona pošla. Riječi koje je na to izgovorila svojoj svekrvi jedinstvene se u čitavom Svetom pismu: „A Ruta joj odgovori: ”Nemoj me tjerati da te ostavim i da odem od tebe: jer kamo ti ideš, idem i ja i gdje se ti nastaniš, nastanit ću se i ja; tvoj narod moj je narod i tvoj Bog moj je Bog”‟ (Ruta 1, 16).

Odabravši da se naseli u izraelskoj zemlji i da prihvati Gospodina za svoga Boga, Ruta s Noemi dolazi u Betlehem, na čuđenje svih oko njih dvije. Jednog dana odluči tako pobirati klasje za žeteocima na polju i zatekne se na polju Noemina rođaka Boaza. Kada ju je Boaz zapazio, odmah joj je rekao da ne ide pobirati klasje u nekom drugom polju, nego neka ostane u njegovu. Odmah joj je i priznao da je mnogo čuo o njoj i kako se divi njezinoj odluci da ostavi svoj dom i ostane uz svoju svekrvu. Rekao joj je: „Čuo sam što si sve učinila za svoju svekrvu poslije smrti svoga muža; kako si ostavila oca svoga, majku svoju i zavičaj svoj te došla u narod kojega do jučer ili prekjučer nisi poznavala‟ (Ruta 2, 11).

Sve je to Ruta ispripovjedila svojoj svekrvi Noemi pa ju je ona savjetovala da legne do njegovih nogu kada on zaspe i da se pokrije njegovim pokrivačem. Naime, simbolika pokrivanja tuđim pokrivačem značila je dužnost i obvezu uzimanja te žene za ženu. Ruta je to i učinila. Kada se Boaz tako probudio i našao Rutu kako spava kraj njega, nije puno razmišljao. Odmah joj je ponudio brak, spreman da se njome oženi ako se određene stvari poslože. Kako je Bog vjeran, sve su se te stvari i posložile, a Boaz je ubrzo oženio Rutu koja mu je rodila Obeda, djeda kralja Davida.

Zašto je Rutin primjer toliko važan da bismo ga, kao katolici s bračnim pozivom, morali razmatrati? Iz više razloga. Jedan je od njih taj što Ruta predstavlja pravi ženski uzor, ženu vrsnu rekli bismo, a Boaz pravog muževnog, svetog muškarca. Pogledajmo po čemu to Ruta može biti uzor današnjim ženama.

Kao prvo, svjesno se odlučila za Boga. On nikad nije bio njezin Bog i nikad Ga nije poznavala, ali Ga je, usprkos svemu, prihvatila. To je prava rijetkost. Naime, mnogi se brakovi muče i na kraju raspadaju, jer jedan od supružnika nije spreman prihvatiti vjeru drugoga, a sveti Pavao lijepo kaže: „Ne ujarmljujte se s nevjernicima‟ (2 Kor 6, 14).

Prerezala je pupčanu vrpcu sa svojom obitelji. Udavši se za muža koji nije bio iz moapske zemlje, napustila je svoju obitelj i njezine običaje. Pokazala je svoju odanost novoj obitelji, obitelji svoga supruga. Čak i nakon što joj je umro suprug, nije odlučila vratiti se na staro, nego je odlučila ostati vjerna svojoj svekrvi, premda je nije vezivala nikakva obveza prema njoj. Međutim, i to je prava rijetkost. Mnoge žene nikad ne prerežu emocionalnu pupčanu vrpcu sa svojom obitelji pa to na kraju rezultira mnogim i teškim svađama sa supružnikom.

Bila je vrijedna. Nije sjedila besposlena. Čim je došla u Betlehem odlučila je pobirati klasje u polju i tako osigurati hranu sebi i svojoj svekrvi. Čitav je dan neumorno radila. Ovaj redak iz Mudrih izreka kao da nju opisuje: „Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj. Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane‟ (Izr 31, 14–15).

Radila je na Božjoj njivi. Premda je pobirala klasje na Boazovu polju, mogli bismo reći da je zapravo radila na Božjoj njivi. Za osobu koja čeka na svog budućeg supružnika nema boljeg posla od služenja u onome što je dobro za širenje Njegova kraljevstva. Mnogi su se parovi upoznali i prepoznali upravo dok su služili u nekoj kršćanskoj inicijativi ili apostolatu. Njihov primjer samo potvrđuje onu Isusovu rečenicu: „Tražite najprije kraljevstvo Božje i pravdu njegovu i sve drugo bit će vam nadodano‟ (Mt 6, 33).

Bila je žena od akcije. Na Noemin poticaj da ostane na Boazovu polju i da legne pokraj njega Ruta je odgovorila akcijom. Nije bila pasivna. Naravno, Rutin primjer ne služi kao poticaj svim ženama da izričito legnu pokraj muškarca koji im se sviđa, nego da budu u njihovoj orbiti u nadi da će oni to prepoznati. Nažalost, mnogi muškarci ili jednostavno ne znaju čitati takve očite znakove ili nemaju hrabrosti nešto učiniti po tome pitanju. Boaz, Bogu hvala, nije bio jedan od njih, nego je odmah prepoznao Rutinu naklonjenost njemu i učinio nešto po tome pitanju.

Bila je žena dobra glasa. Ruta nije puno vremena provela u Betlehemu, a već je Boaz saznao za nju i za sve što je učinila za svoju svekrvu. Čak je i od svoga sluge saznao za njezinu radišnost i marljivost koju je pokazala radeći na njegovu polju od rana jutra. I prije negoli bi je ljudi upoznali, čuli bi o njoj. Kuda god bi došla, pratio bi je dobar glas.

„Knjiga o Ruti‟ tako u kratkim crtama nudi način kako prepoznati budućeg supružnika, kako mu pristupiti i kako se za njega odlučiti. Ruta je primjer žene vrsne kakvom je svaka žena pozvana biti, a Boaz pravog muškarca.

Draga braćo, na temelju svega ovdje navedenog razmislite biste li prepoznali svoju Rutu u ženi pokraj sebe jednom kada biste je upoznali i biste li se ponijeli prema njoj kao Boaz? Drage sestre, nasljedujete li Rutu prema njezinim osobinama i je li vas već otkrio vaš Boaz? Braćo i sestre, razmatrajte „Knjigu o Ruti‟. Možda Bog napiše i za vas sličnu ljubavnu priču.

 

Foto: Pixabay