Od 14 državnih blagdana njih devet pada na radne dane, što mnogima otvara mogućnost spajanja vikenda i praznika.
Dok se govori o tome kolika su poskupljenja i što se sve mijenja u novoj godini, jedna od zanimljivijih informacija za mnogobrojne radnike, djelatnike i zaposlenike ostala je po strani.
Naime, 2026. će donijeti mnoštvo mogućnosti za „produljene vikende“, odnosno spajanje vikenda s praznicima. Od ukupno 14 državnih praznika i blagdana, njih devet „pada“ na radne dane.
Spajanje Nove godine i Sveta tri kralja iskoristili su mnogi. Tradicionalni produljeni vikend je i za Uskrs, koji ove godine pada 5. travnja. Praznik rada i Dan antifašističke borbe padaju ponedjeljkom, Tijelovo je u četvrtak, 4. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ove godine se obilježava u srijedu, a Božić i Sveti Stjepan ove su godine u petak i subotu.
Neki će ipak ostati raditi
No ne mogu svi spojiti sve neradne dane. U uslužnim djelatnostima spajanje praznika ovisi o klijentima, tako da nije rijetka situacija da kafići rade na praznike. Osim toga, pojedini djelatnici hitnih službi, novinari, liječnici redovito dežuraju blagdanima i praznicima.
Uostalom i poslodavci gledaju na produljene vikende s oprezom, jer vrijeme je novac. „Ako vi plaćate radnika, želja vam je da se radi što više, a ne da se radi što manje“, rekao je za HRT Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika.
No promijenile su se i okolnosti na tržištu rada. Mnoge tvrtke nude klizno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće. Svima je naglasak produktivnost, umjesto odrađivanja sati.
„U mnogim industrijama, kao što je IT, čovjek može raditi od doma. Kad radiš od doma ili si na godišnjem, to je praktički isto. Bitno je da isporučiš proizvod, a hoćeš li to učiniti od kuće ili s Bahama, potpuno je irelevantno“, smatra jedan građanin.
Bitan je dogovor
Oni koji su u mogućnosti spajati blagdane zapravo dobivaju rijetku priliku za putovanje, druženje s obitelji ili kratkotrajan odmak od uobičajene svakodnevice.
„Mi danas život gledamo kao svojevrsni biznis, jer sve što radimo u slobodno vrijeme mora biti u službi onoga što radimo u radno vrijeme. U tom kontekstu možemo govoriti i o psihičkim posljedicama koje ljudi mogu iskazivati“, smatra sociolog Erik Brezovec.
Zbog toga spajanje neradnih dana postaje alat za ravnotežu između privatnog i poslovnog života. No sve je stvar dogovora između poslodavaca i zaposlenika oko ostvarivanja prava na slobodne dane, jer i posao i odmor imaju svoju cijenu.
Izvor: mojposao.hr
Foto: Unsplash
