Pitajte bilo kojeg bračnog savjetnika o čemu se supružnici najčešće svađaju i novac će gotovo uvijek biti pri samom vrhu popisa.
I istraživanja potvrđuju ono što bračni savjetnici već dugo uočavaju u praksi: nesuglasice oko financija jedan su od najsnažnijih pokazatelja bračnih sukoba, dugotrajnog stresa i razvoda.
A sada zamislite da tom ionako osjetljivom pitanju pridodate još jednu okolnost: jednom supružniku teško je potrošiti i najmanji iznos, dok drugi troši bez mnogo razmišljanja. Jedan je izrazito štedljiv, a drugi sklon rasipnosti.
Kako funkcionira brak u kojem jedan supružnik gotovo mrzi trošiti novac, dok drugi uživa u kupovanju?
Bihevioralni znanstvenik Scott Rick godinama proučava upravo takve odnose. U svojoj knjizi Tightwads and Spendthrifts donosi savjete utemeljene na znanstvenim istraživanjima o tome kako uspješno premostiti taj jaz.
Ljestvica štedljivosti i rasipnosti
Rick je razvio ono što naziva ljestvicom štedljivosti i rasipnosti. Riječ je o kontinuumu koji pokazuje koliko vam je psihološki teško trošiti novac.
Na temelju svojih istraživanja procjenjuje da se otprilike polovica ljudi nalazi u onome što naziva „neproblematičnom sredinom“. Njima trošenje predstavlja dovoljno velik psihološki otpor da neće impulzivno kupovati svaku stvar koju vide na društvenim mrežama, ali ne toliko velik da bi nosili potpuno istrošene cipele samo zato da izbjegnu kupnju novih. Takvi ljudi uglavnom nemaju problema ni s pretjeranom štedljivošću ni s rasipnošću.
Ako se to odnosi i na vas i na vašeg supružnika, možete se smatrati sretnima.
No druga polovica populacije raspoređena je drukčije: oko 25 % ljudi izrazito je štedljivo, a oko 25 % izrazito sklono pretjeranom trošenju.
Pogledajmo pobliže obje skupine.
Izrazito štedljive osobe: trošenje ih boli
Za izrazito štedljive osobe trošenje novca na nešto što nije nužno predstavlja pravi psihološki teret. Doslovno.
Snimanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancijom pokazala su da se, kada kupac ugleda cijenu koju smatra previsokom, aktivira insula – područje mozga koje se aktivira i pri osjećaju fizičke boli, primjerice kada udarite nožni prst.
Za takve osobe kupnja avionske karte i gaženje na kockicu igračke aktiviraju slične živčane putove. Zato su toliko suzdržani u trošenju: trošenje im jednostavno izaziva neugodu. A budući da nitko ne želi osjećati bol, oni radije ne troše.
Neki svoju pretjeranu štedljivost predstavljaju kao razboritu štednju. Međutim, Rickova istraživanja pokazuju da između štedljivosti i pretjerane nesklonosti trošenju postoji važna razlika.
Štedljive osobe uživaju u uštedi. Zadovoljstvo im pruža osjećaj da su nešto nabavili povoljnije ili domišljato iskoristili stare stvari.
Pretjerano štedljive osobe ne uživaju u štednji. One jednostavno ne podnose trošenje.
Neki će reći: „Imam samo puno samokontrole.“
Rick smatra upravo suprotno. Prema njegovu mišljenju, krajnja nesklonost trošenju zapravo je oblik nedostatka samokontrole, jer osoba nije sposobna nadvladati iracionalan osjećaj nelagode kako bi kupila nešto što bi joj objektivno poboljšalo kvalitetu života.
Kako netko postane pretjerano štedljiv?
To nema mnogo veze s količinom novca na računu. Rick je upoznao brojne vrlo bogate ljude kojima je i dalje iznimno teško potrošiti novac.
Neki su jednostavno takvi po prirodi. Njihov temperament čini ih osjetljivijima na trošenje.
No mnogi su takvi postali zbog odrastanja.
Rick je ustanovio da je takav obrazac čest kod ljudi koji su odrasli u siromaštvu ili u financijski nestabilnim obiteljima. Još kao djeca naučili su da je trošenje opasno.
Kasnije možda postanu financijski sigurni, ali njihov mozak to nikada u potpunosti ne prihvati. I dalje žive kao da bi već sljedeći tjedan mogli ostati bez svega.
Rick to duhovito naziva „postsiromašni stresni poremećaj“.
Na papiru takve osobe izgledaju kao uzorni upravitelji novca. Imaju veliku ušteđevinu, gotovo nikada nisu zaduženi i imaju odličnu kreditnu sposobnost.
Međutim, istraživanja pokazuju da su u prosjeku manje zadovoljni životom od ljudi iz sredine ljestvice, jer osjećaj sigurnosti plaćaju stalnim odricanjem.
Preskaču obiteljska putovanja jer im je preskupa avionska karta, rijetko izlaze u restoran ili kino, a ponekad čak odgađaju nužne popravke u kući samo zato što im je teško izdvojiti novac.
Izvor: artofmanliness.com
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash
