Danas s velikom radošću u srcu slavimo spomendan hrvatskog blaženika Ivana Merza, velikog apostola-laika Crkve u Hrvata.
Rodio se u 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci kao sin austrijskog časnika, upravnika banjalučke željezničke postaje. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, godine 1914. pozvan je u vojsku i do kraja I. svjetskog rata boravio na talijanskoj bojišnici. Boravak na ratištu, gdje je svakodnevno gledao smrti u oči i bio izložen stradanjima, probudio je njegovu vjeru i učvrstio kršćanski pogled na svijet.
Po završetku rata, od 1919., studirao je književnost u Beču i Parizu, a doktorirao 1923. u Zagrebu. Predavao je francuski jezik i književnost u nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, a privatno je studirao kršćansku filozofiju i teologiju.
Jedan je od pokretača i dužnosnika Katoličke akcije, Hrvatskog orlovskog saveza i Hrvatskog katoličkog pokreta, promicatelj društvenih aktivnosti katoličkog laikata. Bio je primjer i simbol moderne svetosti, ljubavi prema bližnjem, istinske dobrote i požrtvovnog darivanja, jedan od najvećih pobornika liturgijske obnove i euharistijskoga života u hrvatskom narodu. Kao duhovni pisac bavio se književnim i crkvenim temama u duhu obnove.
Nakon operacije sinusa, obolio je od meningitisa i okrijepljen otajstvima vjere preminuo na današnji dan, 10. svibnja 1928., u Zagrebu, u 32. godini života.
Svjestan da će umrijeti mlad, prikazao je na samrti svoj život kao žrtvu dragom Bogu za hrvatsku mladež. Tisućama mladih postao je primjer i uzor kršćanskog života. Nakon njegove smrti objavljeni su pored ostalog zbornik „Božji čovjek Hrvatske-Dr. Ivan Merz“ (1938) i „Put k suncu: odabrani tekstovi iz dnevnika i ostalih spisa“ (1978).
Njegovi zemni ostaci preneseni su 1977. iz zagrebačkog groblja Mirogoj u baziliku Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, kamo je za života svakodnevno dolazio na misu, pričest i križni put.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 22. lipnja 2003, u njegovom rodnom gradu, u napaćenoj i mučeničkoj Bosni ponosnoj.
Zaštitnik je mnogih ustanova, učilišta, župa i crkava (Zagreb-Špansko, Slatina, Ljubina-Čemerno kod Ilijaša).
Izvor: zupajastrebarsko.hr
