INTERVJU Nikola Bolšec: Na policama domaće dječje književnosti nedostaje pravih pustolovnih romana

mockups-design.com

Povodom izlaska iz tiska njegova prvog romana za djecu naziva Željezni grad, razgovarali smo s Nikolom Bolšecom, mladim i svestranim piscem iz Novog Marofa koji živi i radi na relaciji Zagreb – Bruxelles.

S Nikolom bismo mogli razgovarati o mnogim temama jer je, usto što je pisac, on još magistar filozofije, doktorand, prevoditelj i predsjednik Hrvatskog čestertonijanskog kluba koji, kako sam za sebe kaže, voli slikati, skejtati, planinariti i igrati nogomet. Međutim, u ovom intervjuu dotaknut ćemo se prije svega njegova romana za dječake Željezni grad, koji je za njega ostvarenje sna.

Priča koja je nastala u sklopu Hrvatskog čestertonijanskog kluba

Kako je odmah naglasio na početku našeg razgovora, njegov prvi roman nastao je prije tri godine u sklopu književne skupine „Bijeli konj” (koja je dio Čestertonijanskog kluba) kad je za domaću zadaću počeo pisati kratku priču istoimena naslova. „Zbog raznih okolnosti tada je nisam dovršio. Stao sam na osmoj stranici. Međutim, početkom ove godine, nešto me nukalo da se ponovno uhvatim te priče. Misao je bila da bi bilo dobro završiti tu priču. I glavni likovi su, tako reći, živjeli svoj neki život u meni i kao da su se htjeli izraziti. K tome se naš ”Bijeli konj” iznova počeo okupljati pa je to bila dobra prigoda da se vježbam. I počeo sam pisati, ali nikako nisam mogao stati.”

Stranice su se množile, priča se razvijala, likovi su rasli i dani su prolazili, a članovi skupine „Bijeli konj”, Stjepan i Ema, davali su svoje pohvale i pokude na Nikolin tekst, a odlična je ilustratorica Katarina Botica odlučila obogatiti priču s 11 originalnih ilustracija. Tako je, nakon pola godine rada, nastao Željezni grad.

Roman koji prenosi važnost bratstva, ali i ljubav prema pustolovinama

O čemu se radi u romanu? Željezni grad je, prema Nikoli, pustolovna priča o dva brata – mlađem Stjepanu i starijem Luki – koji jedno subotnje prijepodne odlaze – ni manje ni više – brati šipak. No subotu žele iskoristiti i za istraživanje svog rodnog kraja, stoga se zapute do tzv. Željeznog grada, kako zovu stari zapušteni vojni bunker na šumovitom brijegu. Ondje upoznaju ljepote prirode i naiđu na razne opasnosti iz kojih se moraju izvući pronicljivošću, ali iznad svega bratskim odnosom i suradnjom.

Na upit zašto se odlučio napisati roman za djecu, odnosno za dječake, Nikola odgovara kako najviše voli pisati za djecu jer su ona najiskreniji čitači i zato što priče za djecu trebaju na vrlo plastičan i jednostavan način prenijeti duboke istine života. „One su poučne i didaktične, ali nimalo manje umjetnički pa čak ni filozofski vrijedne. Dapače! One su kao takve danas potrebne možda više nego prije upravo zbog toga što donose djeci život i svijet u svoj svojoj ljepoti i težini i to na lijep i zabavan način. Stoga je roman tu, na neki način, samo forma gdje se priča mogla raspisati”, ističe mladi pisac.

U romanu je nastojao prenijeti i važnost bratstva te ljubav prema pustolovinama u „običnom svijetu“, što prema njemu danas možda nedostaje. „Sam život je pustolovina i svi smo pozvani živjeti je jer ne znamo kakvo nas čudo čeka iza ugla i kakav će biti ishod. Zato sam roman namijenio dječacima jer je potrebno u njima graditi taj idealizam koji svoje izvorište ima u zvijezdama”, objašnjava Nikola, nadodajući kako i djevojčice mogu čitati Željezni grad bez problema jer će svašta naučiti o pustolovinama i dječacima.

Na policama domaće dječje književnosti nedostaje pravih pustolovnih romana

Nikolin roman tako će popuniti veliku rupu na policama domaće dječje književnosti, na kojima se danas, između ostalog, nalaze naslovi koji, po sudu kritike, ne zadovoljavaju kriterije dječje književnosti. „Čini mi se da danas vlada trend dosta površne fantastične i nonsens literature na tragu self-helpa koja pokušava djeci život predstaviti kao nešto čudesno, neobično, ali to ispadne podosta površno. Kao da sami autori ne vjeruju da je život dobar i lijep usprkos i unatoč poteškoćama pa rade raznorazne literarne akrobacije”, objašnjava mladi Novomarofljanin s briselskom adresom, priznajući kako odlična dječja literatura i dalje nastaje i dobrih romana ne manjka, premda su slikovnice danas in.

„Imamo bogatu književnost za djecu, velike povijesti i baštine te raznolikog izričaja. Od Ivane Brlić-Mažuranić, Mate Lovraka, Zvonimira Baloga, Sunčane Škrinjarić do Ivana Kušana, Luke Paljetka, Zorana Pongrašića i Nevena Drozdeka. Usudim se reći da rijetko tko ima tako istančan osjećaj za pisanje djela za djecu kao što imaju hrvatski autori. No dobar pustolovni roman se uvijek treba pisati jer on hrani dječju dušu na poseban način i to od rane dobi. Stoga nam u tom smislu uvijek nedostaju baš takvi romani”, dodao je Nikola.

„Od Chestertona sam naučio da je život najveća pustolovina i da je život najveće čudo!”

Budući da je predsjednik Hrvatskog čestertonijanskog kluba, sam Chesterton, koji mu je književni, ali i životni uzor, uvelike je utjecao na nastanak romana, ali ne samo on.

Ilustracija Katarine Botice

„Usto što je roman nastao u okviru Hrvatskog čestertonijanskog kluba, od Chestertona sam naučio da je život najveća pustolovina i da je život najveće čudo! Nikad ga ne ćemo do kraja iscrpsti i istražiti i uvijek će nas negdje nešto novo dočekati. Kada to prihvatimo, tada krećemo na najbolje putovanje naših života kroz koje ćemo moći dobro broditi. To je ono što sam od Chestertona naučio. ”Pustolovina je ispravno shvaćena neugodnost.”“

Od ostalih utjecaja najviše ističe Otok s blagom R. L. Stevensona, serijal Pet prijatelja Enid Blyton, Petra Pana J. M. Barriea. Uvijek čita dječje klasike i nova djela, što profesionalno što pod izlikom profesionalnosti. „Jednostavno ih volim čitati. Guštam u njima. Na koncu, knjige koje čitamo kao djeca ostaju nam u sjećanju cijeli život. To su možda najbolje knjige koje smo čitali!”, zaključuje Nikola.

„Jako se radujem susretu s djecom i zanima me njihova reakcija”

S obzirom da njegov prvi roman izlazi uskoro, u planu su, naravno, i promocije na kojima će ga predstaviti sa svojim suradnicima. „Intenzivno na tome radimo i dogovorili smo već nekoliko gostovanja. Jako se radujem susretu s djecom i zanima me njihova reakcija. I malo strahujem od njihove izoštrene i iskrene kritike. Ali samo tako mogu biti bolji pisac. I bolji čovjek.”

Međutim, nemojte čekati promocije da biste nabavili svoj primjerak Željeznog grada. Sam roman može se prednaručiti po promotivnoj cijeni do kraja studenog preko njegova izdavača Naklade Crisinus na e-adresi crisinus@gmail.com, dok se izlazak romana očekuje početkom prosinca, zbog čega je idealan božićni poklon.

Vjerujemo da će se dječaci, ali i djevojčice, s velikom radošću upustiti u pustolovinu istraživanja Željeznog grada te s junacima, Stjepanom i Lukom, hrabro svladati sve iznenadne i, naizgled, bezizlazne situacije na tome putu. Kao i za Stjepana i Luku, bit će im to pustolovina života.

 

Razgovor vodio: Krunoslav Puškar