Blaženi Karl Leisner, njemački svećenik i mučenik, rođen je 28. veljače 1915. u gradu Reesu na donjoj Rajni (kotar Kleve, Nordrhein-Westfalen), kao najstariji od petero djece.
Kad mu je bilo šest godina, preselio se s obitelji u Kleve, gdje je njegov otac radio kao državni službenik. U Kleveu je Karl polazio osnovnu i srednju školu. Rado je ministrirao i na poticaj vjeroučitelja Waltera Vinnenberga pridružio se katoličkoj mladeži. Sudjelovao je s jednakom radošću u molitvenim skupinama, izletima i vožnji biciklom. Njegovao je osobitu pobožnost prema Majci Božjoj. Bio je rođeni vođa i postao voditelj katoličkog pokreta mladih, u vrijeme kad su nacisti preuzimali kontrolu nas svim organizacijama mladeži.
Kako bi izbjegao nacističko uplitanje, Karl Leisner je svoje grupe potajno vodio na logorovanja u Nizozemsku ili Belgiju. Nakon završetka srednje škole, 1934., upisao je teologiju u Münsteru (Nordrhein-Westfalen). Biskup Münstera, kasniji blaženik, grof Clemens August von Galen, također protivnik nacizma, postavio ga je za voditelja katoličke mladeži u svojoj biskupiji.
Proveo je šest mjeseci na prinudnom „dobrovoljnom“ radu na poljoprivrednim površinama i pored protivljenja nacista uspijevao organizirati nedjeljnu misu za radnike. Gestapo je tada pretražio njegov dom i zaplijenio njegove dnevnike i dokumente. Biskup Galen zaredio ga je za đakona 25. ožujka 1939. Zbog početka tuberkuloze liječnici su ga poslali na oporavak u sanatorij St. Blasien (Schwarzwald, kotar Waldshut, Baden-Württemberg). Tamo ga je jedan pacijent čuo kako kritizira Adolfa Hitlera i prijavio ga.
Gestapo ga je uhitio 9. studenoga 1939. Bio je interniran najprije u Freiburgu, a potom u Mannheimu. Zatvorili su ga u koncentracijski logor Sachsenhausen (Oranienburg, kotar Oberhavel, Brandenburg), a 14. prosinca 1941. premješten je u koncentracijski logor Dachau (Gornja Bavarska). Tamo je često radio u neljudskim uvjetima, po kiši i snijegu, i često morao spavati u mokroj odjeći.
Kad su u ožujku 1942. zlotvori primijetili da pljuje krv, premjestili su ga u logorsku bolnicu, u kojoj su zloglasni nacistički liječnici obavljali raznorazne čudovišne eksperimente. Tamo je bio smješten zajedno s više od 100 tuberkuloznih bolesnika. Neizlječive bolesnike, nesposobne za rad, odmah su ubijali. U logoru ga je 17. prosinca 1944. potajno zaredio za svećenika drugi zatvorenik, francuski biskup Gabriel Piguet iz Clermont-Ferranda. Potrebne dokumente i liturgijske predmete prošvercala je u logor djevojka Josefa „Mädi“ Mack (1924-2006), prozvana „anđelom Dachaua“, kasnije školska sestra Naše Gospe u Münchenu, s redovničkim imenom Maria Imma. Svoju prvu i jedinu misu Karl Leisner služio je prije oslobađanja iz logora, 26. prosinca 1944.
Nakon što je logor 29. travnja 1945. oslobođen, Karl Leisner je hitno otpremljen u šumski sanatorij za plućne bolesnike Planegg u Kraillingu (kotar Starnberg, Bavarska), u blizini Münchena. Tamo je preminuo na današnji dan, 12. kolovoza 1945. Navršio je tek 30 godina.
Pokopan je u Kleveu, a 1966. njegove relikvije premještene su u kriptu katedrale u Xantenu (Nordrhein-Westfalen). Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 23. lipnja 1996. na olimpijskom stadionu u Berlinu, zajedno s još jednim protivnikom nacizma, njemačkim svećenikom Bernhardom Lichtenbergom (1875-1943).
U čast blaženog Karla Leisnera posvećene su mu mnoge njemačke crkve, kapele i spomenici.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
