Sveti Albert Jeruzalemski, talijanski augustinac, biskup, jeruzalemski patrijarh, suosnivač karmelićana i mučenik, rođen je 1149. u Gualtieriju (provincija Reggio Emilia, Emilia-Romagna), u grofovskoj obitelji, kao Alberto Avogadro di Sabbioneta.
Studirao je teologiju i crkveno pravo, nakon toga stupio među augustince, regularne kanonike Svetoga Križa u Mortari (provincija Pavia, Lombardija), i postao 1180. njihovim priorom. Biskup Bobbija (provincija Piacenza) postao je 1184., a bislup Vercellija u Pijemontu 1185. U Vercelliju je biskupovao dvadeset godina. Bio je istaknuti diplomat pa je tako posredovao u pregovorima između pape Klementa III. i cara Friedricha Barbarosse, kao papinski legat spriječio 1194. rat između talijanskih gradova Pavije i Milana, a 1199. rat između Parme i Piacenze. Organizirao je biskupske sinode i pomagao u uređivanju redovničkih statuta i pravila. Papa Inocent III. imenovao ga je 1205. patrijarhom u Jeruzalemu i papinskim legatom u Svetoj zemlji.
U Palestinu je stigao početkom 1206. Živio je u lučkoj križarskoj utvrdi Akri (danas sjeverni Izrael) na obali Haifskog zaljeva jer su Jeruzalem 1187. zauzeli Saraceni. Zalagao se za mir među kršćanima, a zbog njegove svetosti i mudrosti cijenili su ga i muslimani. Posjetio je obližnju goru Karmel i susreo brojne pustinjake koji su živjeli u zasebnim nastambama. Skupio ih je u zajednicu i 1209. sastavio pravila njihovog reda (karmelićansko pravilo svetog Alberta) pa se smatra suosnivačem karmelićana, Braće naše drage Gospe od Karmela.
Bio je posrednik u prijeporima između Jeruzalemskog Kraljevstva i Ciparskog kraljevstva te u sukobu između vitezova templara i Armenskog kraljevstva Cilicije. Patrijarh Albert pozvan je kao sudionik na Četvrti lateranski sabor 1215,, ali ga je u tome spriječila tragična smrt. Tijekom procesije na blagdan Uzvišenja svetog Križa u Akri, 14. rujna 1214., na Alberta je nasrnuo bivši ravnatelj bolnice Svetog Duha, kojeg je patrijarh prethodno ukorio i smijenio zbog nemoralnog života, i umorio ga ubodima noža.
Naročito ga štuje karmelićanski red.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
