Više od šesnaest stoljeća nakon smrti jednog od najvećih crkvenih naučitelja, svijet je dobio rijedak dar. U srednjovjekovnom rukopisu koji se čuva u Poljskoj otkrivene su dvije dosad nepoznate propovijedi svetog Augustina, a stručnjaci vjeruju da će ovo otkriće obogatiti razumijevanje njegove teologije i propovjedničkog rada.
Sve je započelo 2024. godine kada je profesor Christian Tornau, latinist sa Sveučilišta u Würzburgu, zamoljen da prouči rukopis iz 12. stoljeća koji se danas nalazi u samostanu u Pelplinu u Poljskoj. Rukopis je nekoć pripadao njemačkoj opatiji Bad Doberan, a sadržavao je šest propovijedi pripisanih svetom Augustinu.
Na prvi pogled činilo se da je riječ o već poznatim tekstovima. Međutim, detaljna analiza pokazala je kako su čak dvije propovijedi potpuno nepoznate znanstvenoj javnosti. Profesor Tornau zajedno s prof. Dorotheom Weber i dr. Clemensom Weidmannom sada priprema prvo kritičko izdanje ovih tekstova, koje bi trebalo biti objavljeno krajem 2026. godine.
Biblijski događaj koji je stoljećima izazivao pitanja
Obje novootkrivene propovijedi govore o neobičnom događaju iz Prve knjige o Samuelu (1 Sam 28), kada kralj Šaul, očajan jer više ne prima odgovor od Boga, odlazi vračari iz Endora kako bi prizvala proroka Samuela.
Prizor je stoljećima zbunjivao kršćanske teologe. Ako je vračara doista prizvala proroka, kako je to moguće? Kako Bog može dopustiti takav događaj? Ili je možda riječ o prividu kojim je Šaul bio prevaren?
To su pitanja kojima se Augustin bavi u svojim novootkrivenim propovijedima. Posebno je zanimljivo što je prvu propovijed održao u nedjelju, iznoseći različita moguća tumačenja, ali bez konačnog zaključka.
Tek nekoliko dana kasnije, u drugoj propovijedi održanoj u srijedu, nastavio je razmišljanje i dublje analizirao obje mogućnosti.
Time je svojim vjernicima dao vrijeme da sami promišljaju o teškom biblijskom pitanju prije nego što čuju njegovo daljnje tumačenje.
Takav način poučavanja odražava Augustinovu pastoralnu mudrost. Nije želio ponuditi površna rješenja, nego je vjernike vodio prema dubljem promišljanju Božje riječi.
Stručnjaci su potvrdili autentičnost
Budući da su tijekom povijesti mnogi tekstovi pogrešno pripisivani svetom Augustinu, znanstvenici su pristupili otkriću s velikim oprezom.
Na posebnom znanstvenom skupu u Beču 2025. godine dvadesetak stručnjaka za latinski jezik proučavalo je rukopis i jednoglasno zaključilo da su propovijedi autentične.
Njihov stil, način argumentacije, humor i otvoren pristup teološkim pitanjima odgovaraju onome što je poznato iz ostalih Augustinovih djela.
Otkriće koje podsjeća na trajnu vrijednost crkvenih otaca
Sveti Augustin (354. – 430.) ostavio je iza sebe golemo književno i teološko nasljeđe koje već više od tisuću i pol godina oblikuje kršćansku misao. Njegove Ispovijesti, O Božjoj državi, brojne propovijedi i pisma i danas su nezaobilazna literatura za proučavanje vjere.
Zato je pronalazak čak i dviju novih propovijedi važan događaj za cijelu Crkvu.
No možda još više od samog otkrića govori način na koji je Augustin pristupao Svetom pismu. Nije se bojao otvoriti teška pitanja niti je uvijek nudio jednostavne odgovore. Vjerovao je da iskreno traženje istine vodi čovjeka bliže Bogu.
I upravo je to možda najveća poruka ovog vrijednog otkrića: vjera nije suprotnost pitanjima. Naprotiv, kada ih iskreno postavljamo u svjetlu Božje riječi, ona mogu postati put prema dubljem razumijevanju Krista i otajstva spasenja.
Izvor: vjera.hr
