„Obrazovan čovjek definiran je kao onaj koji zna zabaviti samoga sebe, koji zna zabaviti drugoga i koji zna prihvatiti novu ideju.“
Pogledajmo svaku od tih osobina.
Obrazovan čovjek zna zabaviti samoga sebe
„Dosadno je samo onima koji očekuju da drugi sve rade za njih.“ – Billy Graham
„Dosadno mi je!“ čest je vapaj djece tijekom ljetnih praznika ili školskih odmora. Očekuju da njihovi roditelji smisle aktivnost koja će ih riješiti dosade (ako je vaša majka bila poput moje, vjerojatno bi ironično predložila nešto poput: „Kako bi bilo da pospremiš svoju sobu?“).
Nažalost, mnogi muškarci nikada ne prerastu tu potrebu da ih drugi zabavljaju i ne razviju vlastitu inicijativu. To je čovjek koji spušta glavu na stol nakon večere dok ostali razgovaraju (i to sam vidio), student koji gunđa tijekom grupnog posjeta muzeju ili gost koji dođe u vaš grad bez ikakve ideje što bi želio raditi tijekom boravka pa svu organizaciju prepušta vama.
Razlog zbog kojeg je djeci stalno dosadno nije taj što nemaju mogućnosti za zabavu – često su okružena igračkama i igrama – nego što imaju vrlo kratak raspon pažnje. Malo se igraju jednom stvari, zatim drugom, i onda više ne znaju što bi sa sobom. Obrazovan čovjek sposoban je potpuno se posvetiti zadatku, hobiju, razgovoru ili knjizi jer je razvio sposobnost koncentracije i usredotočenosti.
„Kada je ljudima dosadno, zapravo im je dosadno sa samima sobom.“ – Eric Hoffer
Naravno, danas, kada je mobitel uvijek pri ruci, nije teško zabaviti samoga sebe. Svatko može „ubiti“ dosadu surfanjem ili dopisivanjem. Pravi test za modernog obrazovanog čovjeka jest sposobnost da se zabavi kada tehnologija nije dostupna ili nije društveno prihvatljivo posegnuti za njom. Možete li se zabaviti na dosadnom sastanku, tijekom kampiranja ili za stolom na večeri? Obrazovan čovjek može — i to čini, ironično, zadržavajući važnu sposobnost iz djetinjstva: znatiželju.
Obrazovan čovjek nezasitno je znatiželjan prema svijetu i drugim ljudima. U svakoj situaciji vidi nešto što može naučiti, proučiti ili promatrati. Ako se nađe negdje bez mobitela i bez društva, iskoristit će vrijeme za razmišljanje o filozofskom pitanju koje ga zaokuplja. Um obrazovanog čovjeka riznica je ideja koje može iznova izvlačiti i preispitivati kako bi mu vrijeme prolazilo smisleno u svakoj situaciji.
Obrazovan čovjek zna zabaviti prijatelja
Ako je netko dosadan i bez inicijative, sretnik je ako ima obrazovanog prijatelja koji ga zna zabaviti!
Obrazovan čovjek duša je društva, osoba koja održava razgovor živim i koju ljudi smatraju stalno zanimljivom.
To može zahvaljujući širini svojega čitanja i iskustava. Uvijek ima spremne zanimljive priče o svojim putovanjima i pothvatima. Upoznat je s najnovijim vijestima i znanstvenim otkrićima. Bez obzira na to s kakvom je skupinom ljudi, zna ispričati priču koja će ih zainteresirati.
Abraham Lincoln dobar je primjer obrazovanog čovjeka koji je znao zabaviti druge. Iako je imao samo godinu dana formalnog obrazovanja, strastveno je čitao i cijeloga života učio. Rezultat je bila sposobnost da razgovara sa svakim o bilo čemu i pritom bude zanimljiv. Adeline Judd prisjetila se večeri tijekom koje ih je Lincoln oduševio svojim razmišljanjima:
Gospodin Lincoln, čiji je dom bio daleko od Velikih jezera, djelovao je duboko dirnut čudesnom ljepotom prizora. U svom visokom, ali ugodnom glasu počeo je govoriti o tajni koja je stoljećima skrivala daleke svjetove iznad nas; o poeziji i ljepoti koju su drevni mudraci vidjeli promatrajući Orion i Arktur; o otkrićima nakon izuma teleskopa koja su rasvijetlila ono što je nekoć bilo neshvatljivo i tajanstveno.
Kasnije, kada su se vratili u salon, Lincoln je nastavio govoriti o izumima i otkrićima čovječanstva, o mogućnostima koje će donijeti snažnije leće i o tome kako čovjekove sposobnosti upućuju na to da je stvoren za neku višu svrhu.
Svi prisutni bili su duboko impresionirani njegovim razgovorom. Nakon što je otišao, Norman Judd rekao je: „Što više viđam gospodina Lincolna, to me više iznenađuje širina njegova znanja i bogatstvo spoznaja koje je stekao u raznim područjima znanosti i obrazovanja tijekom godina neumornog rada. Profesor s Yalea ne bi mogao biti zanimljiviji ni poučniji.“
Naravno, među mnogim područjima koja je obrazovan čovjek proučavao nalazi se i ljudsko ponašanje i psihologija, pa zna da su ljudi najviše očarani kada osjete da se netko iskreno zanima za njih. I u tome je Lincoln briljirao; kako je zapisao jedan njegov biograf: „Kao i svi istinski veliki ljudi, bio je izvrstan slušatelj.“
Kad smo već kod toga, dodao bih i da bi čovjek trebao znati ispričati dobar vic. Čini mi se da je pričanje pravih viceva izašlo iz mode, ali ja u njima još uvijek uživam.
Obrazovan čovjek zna prihvatiti novu ideju
Ovo se možda čini najlakšim dijelom… koliko je teško biti otvorenog uma, zar ne?
No suvremena istraživanja o načinu funkcioniranja našega uma pokazala su da, daleko od toga da smo potpuno racionalna bića kakvima se volimo smatrati, naša podsvijest neprestano oblikuje naše misli, uvjerenja i motive na iracionalne načine.
Primjerice, zbog takozvanog „efekta povratnog udara“, kada nam se predoče dokazi koji proturječe našim uvjerenjima, umjesto da ih promijenimo, često postajemo još tvrdoglaviji u njima. „Pristranost potvrđivanja“ navodi nas da tražimo samo informacije koje potvrđuju ono što već mislimo, dok zanemarujemo suprotne činjenice. „Zabluda uloženog troška“ tjera nas da ostanemo pri lošijoj odluci samo zato što smo već uložili vrijeme, novac ili emocije.
Drugim riječima, naša podsvijest naše ideje smatra velikim blagom, a suprotne ideje potencijalnim pljačkašima. Kada ih „sigurnosni sustav“ podsvijesti otkrije, spušta se zaštitna ograda i puštaju se psi čuvari. Ako pogledate snimke mozga ljudi koji slušaju politički argument suprotan njihovim uvjerenjima, vidjet ćete da se smanjuje aktivnost dijela mozga zaduženog za racionalno razmišljanje — i ne vraća se dok ne čuju nešto što potvrđuje njihovo mišljenje. Kada se suočimo s novim idejama, naš mozak doslovno zatvara vrata i spušta rolete dok se ne pojavi nešto poznato i „sigurno“.
Sve to znači da sposobnost prihvaćanja novih ideja nije prirodna. Svjesni um mora smiriti obrambeni sustav podsvijesti i reći: „Dobro, znam što se događa. Nemojmo prenagliti. Nisam siguran je li ovo prijetnja ili novi prijatelj. Hajdemo prvo provjeriti.“
Prihvatiti novu ideju ne znači nužno odmah je usvojiti i promijeniti vlastita uvjerenja svaki put kada čujete drugačije mišljenje. Kako se kaže: „Budite otvorenog uma, ali ne toliko da vam mozak ispadne.“
Trebali biste pristupati novoj ideji kao gostu. Najprije s njim razgovarate na distanci. Ako vas zaintrigira, pozovete ga bliže. Provedete neko vrijeme upoznajući ga. Ako se pokaže lošim, više ga ne pozivate. Ali ponekad osoba za koju ste mislili da s njom nemate ništa zajedničko postane vaš najbolji prijatelj.
Izvor: artofmanliness.com
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash
