Iako se često smatra da neravnoteža među spolovima u Rusiji izravno proizlazi iz potresa u prvoj polovici 20. stoljeća (kada su se ondje odvijali Ruski građanski rat, svjetski ratovi i masovne represije 1930-ih), ti događaji, prema demografu Alekseju Rakši, ne objašnjavaju zašto ta razlika i dalje postoji.
Razlog je taj što su, iako su većinu poginulih činili muškarci, najmlađi preživjeli sudionici danas stariji od 95 godina. U drugoj polovici prošlog stoljeća, pak, nije bilo ratova koji su značajno utjecali na demografsku sliku zemlje; čak su i rat u Afganistanu i čečenski ratovi odnijeli relativno mali dio ruskog stanovništva.
Zapravo, sadašnja neravnoteža posljedica je visoke stope smrtnosti muškaraca zbog svakodnevnih uzroka, poput ubojstava, samoubojstava, prometnih nesreća i drugih kobnih nezgoda. Smrtnost muškaraca od kroničnih bolesti također je iznimno visoka, a mnogi ruski muškarci vode stil života koji ubrzava razvoj tih bolesti, kaže Rakša. Primjerice, stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti među muškarcima u dobi od 16 do 59 godina 3,1 je puta viša nego među ženama iste dobi.
„Jedan od ključnih čimbenika ovdje je toksična muškost — oblik muškog ponašanja koji je raširen u nekim zemljama, uključujući Rusiju“, kaže sociologinja Irina Tartakovskaja za Chertu. „Muškarci u tim zemljama često manje brinu o svom zdravlju jer se to ne uklapa u njihovu predodžbu o ‘pravom muškarcu’, odnosno ideju da treba biti snažan i zanemarivati bilo kakve tegobe. Takav obrazac dovodi do rizičnog ponašanja: sudjelovanja u kriminalnim aktivnostima, agresivne vožnje i, posljedično, prometnih nesreća — što sve povećava smrtnost muškaraca.“
No najveći uzrok visoke smrtnosti među muškarcima jest zlouporaba alkohola. „Svake godine u Rusiji zbog alkohola umre najmanje 150.000 do 200.000 ljudi, a oko 80 posto njih su muškarci“, kaže Rakša. „Alkohol dovodi do razvoja raznih smrtonosnih bolesti, od ciroze jetre do kardiovaskularnih bolesti, a često je i okidač vanjskih uzroka smrti. Primjerice, većina ubojstava počinjena je pod utjecajem alkohola.“ Napominje da je protualkoholna kampanja sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova 1980-ih dovela do povećanja očekivanog životnog vijeka muškaraca za 3,5 godine.
„Od 2006. do 2018. smanjila se konzumacija životno opasnih pića jer su ljudi počeli prelaziti na ‘lakši’ alkohol“, objašnjava Rakša. „Međutim, situacija se drastično promijenila zbog ‘votka-lobija’. Tijekom 2010-ih [vlasti] su ‘stegnule obruč’ oko piva i drugih slabijih alkoholnih pića, uvodeći nove carine i povećavajući trošarine na njih, ali ne i na jača pića. Do početka 2024. stanje se dodatno pogoršalo: puni učinak trošarina i carina, uz dodatna zakonska ograničenja, najviše je pogodio vino, pivo i niskoalkoholna pića, dok su carine na jeftini uvozni žestoki alkohol ne samo ostale iste nego su i smanjene. Kao rezultat toga, ljudi su se postupno počeli vraćati jačim pićima poput domaćeg viskija, što neizbježno dovodi do povećanja smrtnosti.“
Visoka raširenost alkoholizma u Rusiji i uporabe duhana — još jednog važnog čimbenika visoke smrtnosti muškaraca — prema Tartakovskaji povezana je s društvenim uvjetima u zemlji. Prema njezinu mišljenju, većina Rusa ima malo mogućnosti za društvenu pokretljivost ili održavanje visoke kvalitete života, što ih navodi na destruktivna ponašanja kako bi se nosili sa stresom.
Izvor: meduza.io
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash
