Britanski znanstvenici preporučuju da djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala imati redoviti kontakt s ekranima. Pokazali su da korištenje ekrana kod male djece može imati dugoročne posljedice na njihovo zdravlje, razvoj i kvalitetu života.
Istraživači sa Sveučilišta u Leedsu, Sveučilišta Leeds Trinity, Sveučilišta Aston i Sveučilišta Loughborough, koji rade u grupi iADDICT, proveli su pregled recenziranih znanstvenih studija iz cijelog svijeta o vremenu provedenom pred ekranom kod djece mlađe od dvije godine.
Pokazalo se da takve mlade ljude ne treba namjerno i redovito izlagati ekranima. Istraživači smatraju da bi trebalo preispitati trenutne preporuke i poruke koje sugeriraju da su takve tehnologije prikladne za sve dobi (unutar određenog raspona) ili da ih vrlo mala djeca mogu sigurno koristiti sve dok su u pratnji skrbnika.
Autori pregleda također su naglasili da se problem ne smije svesti na pojedinačne roditeljske odluke niti ih kriviti. Naglasili su da su ekrani sveprisutni u gotovo svakom aspektu današnjeg života: u ustanovama, prilikom kupovine, tijekom društvenih interakcija, pa čak i pri pristupu zdravstvenim uslugama. Zbog toga je pasivno izlaganje male djece ekranima teško izbjeći.
Međutim, roditeljima su potrebne jasnije informacije i podrška. „Korištenje ekrana kod djece mlađe od dvije godine globalni je problem kojem se ne posvećujemo adekvatno u 2026. To ima implikacije za cijelu generaciju i njezinu budućnost“, rekao je suautor izvješća Rafe Clayton.
Autori su primijetili da Svjetska zdravstvena organizacija i Američka akademija za pedijatriju preporučuju izbjegavanje vremena provedenog pred ekranom za djecu mlađu od dvije godine. Međutim, izvješće pokazuje da se te preporuke premašuju diljem svijeta, čak i u ovom najranijem razdoblju razvoja.
Među mogućim rizicima korištenja ekrana tako rano, istraživači su naveli ograničene mogućnosti povezivanja sa skrbnicima, manje igre s drugom djecom, lošije uvjete za razvoj jezika, veći rizik od prekomjerne stimulacije, poteškoće sa spavanjem, posljedice za zdravlje očiju, veći rizik od pretilosti djece i učenje regulacije emocija pomoću uređaja.
Istovremeno, naglasili su da pregled ne dokazuje uzročno-posljedične veze između korištenja ekrana i specifičnih razvojnih poremećaja.
Autori predlažu da bi rješenje ovog problema moglo biti stvaranje novih alata za procjenu rizika za vrijeme provedeno pred ekranom kod dojenčadi i male djece, razvijenih u suradnji s kreatorima politika, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima za rani razvoj djeteta. Ovi alati bi pomogli u smanjenju rizika, odabiru alternativnih aktivnosti i bržem reagiranju kada se pojave razvojni izazovi.
Stvari koje roditelji mogu učiniti upravo sada uključuju često izvođenje djeteta van, povezivanje s prirodom, izbjegavanje ekrana tijekom obroka, omogućavanje pristupa tradicionalnim igračkama i provođenje vremena s drugim ljudima.
Izvješće također ističe da istraživanja pokazuju da što više vremena roditelji i skrbnici provode pred ekranima, to više vremena njihova djeca provode na isti način. Stoga je potrebno više edukacije o ovoj temi, što dovodi do društvene promjene u načinu na koji koristimo digitalne uređaje: pametne telefone, tablete, televizore i igraće konzole.
Tehnološke tvrtke također imaju svoju ulogu. Autori tvrde da ne bi trebale označavati ili promovirati bilo koji sadržaj kao prikladan za dojenčad, s obzirom na to da znanstveni dokazi sugeriraju da to nikada nije tako.
Izvor: pch24.pl
Prijevod: M. Đ.
Foto: Unsplash





