Potres koji je pogodio Zagreb 9. studenog 1880. g. ušao je u povijest grada i često se spominje u raznim prigodama. Njegove dramatične posljedice opisane su u mnogim publikacijama. O potresu i njegovim posljedicama pisao i tadašnji KATOLIČKI LIST, crkveno-bogoslovni časopis koji je izlazio u Zagrebu svakoga četvrtka. Uredništvo mu je bilo u Bogoslovnom sjemeništu na Kaptolu, a tih godina urednik mu je bio dr. Andrija Jagatić.
Veoma je zanimljivo listati stranice toga lista nakon potresa gdje nam Uredništvo donosi izvještaje i podatke o posljedicama i štetama koje su nastale nakon potresa, posebno na sakralnim objektima. No, još je dojmljivije čitati i popratna razmišljanja, te komentare tadašnjeg svećenstva i vjernika kako su prihvaćali tu nesreću i koju su Božju poruku u njoj vidjeli.
Kod prepisivanja tekstova nastojali smo ostati vjerni izvorniku. Ipak, zbog boljeg razumijevanja neke riječi i rečenične konstrukcije morali smo uskladiti s današnjim standardima hrvatskog jezika, ali potpuno poštujući izvorni smisao riječi ili rečenice.
Zbog preglednijeg čitanja i uočavanja važnijih dijelova u tekstove smo unijeli podnaslove i podebljanja pojedinih rečenica čega nema u izvornom tekstu.
Kada je 22. ožujka 2020. potres ponovno pogodio Zagreb, često se spominjao i taj prethodni od prije 140 godina. Vjerujemo da ovi tekstovi mogu duhovno koristiti najprije svima u Zagrebu i njegovoj okolici koji su bili pogođeni ovim nedavnim potresom, ali također i svima drugima.
Skenirani originali ovih tekstova, odnosno pojedinih stranica Katoličkog lista odakle su elektronički prepisani, mogu se dobiti ako se obratite na ovu e-mail adresu: postulatura@ivanmerz.hr.
Tekstove odabrali, prepisali i uredili:
dr. Božidar Nagy, SJ
Ivan Mesarek, mag. phil.
Zagreb, 20. travnja 2020.
Pitanje i molba (interpelacija) kanonika J. Lehpamera na sjednici Sabora
Na sjednici našega Sabora od 10. studenoga upravio je preč. g. kanonik Josip Lehpamer na preuzv. g. Bana slijedeću vrlo znamenitu interpelaciju:
„Zbog razloga što su vlasti napustile da se u Hrvatskoj i Slavoniji obdržava naredba sadašnjeg carskog kr. Namjesništva od 3. svibnja 1858. o vanjskom svetkovanju nedjelja i blagdana (…)“
„Zbog razloga što se je uobičajilo da su nedjeljama i blagdanima čitavo prijepodne, osobito po gradovima i trgovima otvoreni dućani, da se dovozi i odvozi roba (…)“
„Zbog razloga što se tim običajem svijetu trgovačkom i obrtničkom i seljaštvu daje povod i prilika da krše 3. Božju zapovijed, te 1. i 2. Crkvenu zapovijed, a zbog ovakve uvrede neizmjerno svetoga i pravednoga Veličanstva Božjega narod i domovina naša umjesto Božjega blagoslova zaslužuje razne kazne;“
„Zbog razloga što ovakvim načinom života ni činovnici, ni trgovci, ni obrtnici, a niti naše seljaštvo ne dospijeva na to da se s jedne strane odmara što je potrebno za zdravlje, s druge pak strane da se u crkvi koristi naukom i svjetlima Božjim te uči poznavati i vršiti dužnosti svoje prema Bogu, prema sebi (…)“
„Zbog razloga što ovakve istine, zapovijedi i propovijedi te svjetla nebeska, u Crkvi kršćanskoj ostavljena po Spasitelju svijeta, prestaju blagotvorno djelovati na um, srce i ljudsku volju, pa se ljudi, po naravi više skloni na zlo nego na dobro, povode zabludama, sebičnošću i strastima, te propada obiteljski život, a rađa se proletarijat i pauperizam; raste u groznom razmjeru broj prekršaja i zločinstava te prijeti bankrot ne samo imetku nego i ćudoređu;“
„Zbog razloga što sve ove istinite činjenice najstrožom ozbiljnošću svakog domoljuba opominju da je krajnje vrijeme da se prijetećoj pogibelji stane na put tako da se Bogu, Gospodaru neba i zemlje u našoj domovini uspostavi čast i slava, povrijeđena oskvrnućem nedjelja i blagdana njegovih, te da se njegovoj Crkvi da prilika vršiti onu misiju o čijoj blagotvornosti svjedoči povijest minulih 1880 godina,“ „Zbog svih ovih razloga čast mi je na preuzv. g. Bana upraviti ovu interpelaciju:
1) Je li Preuzvišenosti Vašoj poznato da su prijevozom tereta i robe, trgovanjem i sajmovanjem da se i seljaštvo odvraća od pohađanja službe Božje, kršćanskog nauka i primanja sakramenata na materijalnu i moralnu svoju nesreću?
2) Ako je sve to poznato, je li voljna, Preuzvišenost Vaša, s Ordinarijatom (nadbiskupijom) naše domovine uspostaviti dostojno svetkovanje nedjelje i blagdana?“
Općenito o potresu po svijetu
(str. 383.) – Potres spada među najstrašnije pojavi prirode i to ne samo po tome što za čas cvatuće gradove pretvara u pustoš i ruševine, veći više zbog toga što grozota obuzima čovjeka kad mu se pod nogama trese i ljulja zemlja za koju drži da je mirna i sigurna na što se već naučio. Kad tlo pod nama više nije čvrsto, nego se diže ili propada, otvara se ili ga nestaje, tada je čovjeku od straha i groze umrijeti!
Toj strašnoj pojavi prirode uzroci su različiti. Prema tome razlikujemo vulkanski i nevulkanski potres. Nevulkanski potres proizvodi ili propadanje ili pretvaranje zemaljske kore. (…) Posve drugačije nastaje vulkanski potres. (…)
(str. 384.) – U Fonseca-gudurah vulkanske srednje Amerike godine 1868., od 11. do 17. veljače nabrojiše dvije stotine udaraca; iza kojih kasnije slijede mnogi drugi. (…) Kako može potres opustošiti i gradove i sela najbolje svjedoče ovi primjeri. Humboldt, po kazivanju očevidca, piše kako je grad Caracas u nekoliko trenutaka do temelja propao. Već u prosincu 1811. godine osjetiše potres. (…)
(str. 385.) – Još puno grozniji bijaše potres u Lisabonu na dan Svih Svetih 1755. godine. Vedro nebo kao da se smije šarenom životu, po ulicama vreva, u zraku sve mirno i tiho. Oko 10 sati ujutro čuo se duboki i dugotrajni grom i ropotanje pod zemljom. (…)
Posve drugačiji bijaše potres koji je 1834. godine po treći puta opustošio grad St. Salvador u srednjoj Americi. Taj se dogodio po noći. (…)
(str. 386.) – U južnoj Americi prečesto iskusiše kolike strahote može počiniti potres. U St. Jacobo u Čileu 1834. godine, prostor 3 milje dug i 2 milje širok, zarastao gustom šumom, propao je u beskrajni bezdan. Grobovi Ptolomejaca u Aleksandriji danas leže u vodi. (…)
Poslije svega toga sjetimo se, Hrvati, one nesreće koja je nekoć zadesila krasan Dubrovnik; ako bacimo danas oko po Zagrebu zahvalimo Bogu da je tako prošlo, kako je prošlo, pa recimo onako od srca: „Čuj nas ti predobri i svemogući Bože i čuvaj i grad Zagreb i siromašnu nam Hrvatsku.
Naredba zagrebačkog gradonačelnika M. Mrazovića o zabrani psovke
(str. 387.) – Zagreb. – Pod br. 31.005.-1880. pol. izdao je načelnik grada g. Mato Mrazović 19. studenoga slijedeću naredbu:
„Nekoliko godina biva sve više da se pojedini ljudi u gradu Zagrebu rado služe mrskim kletvama. Tim ljudima je već prešlo u običaj da za svaku malenkost, pa i ne bilo to u kakvoj svađi ili srdžbi, odmah prekunu Boga, sveca, anđela, grob, križ, vjeru itd. Da tako mrske kletve uzrokuju samo sablazan, a onima što ih izgovaraju ni najmanje na čast ne služe, ne treba dokazivanja. Želja je da se taj grdi običaj u gradu Zagrebu iskorijeni i zato se saopćuje općinstvu grada Zagreba da se izgovaranje Bogu mrskih kletvi uopće strogo zabranjuje. Svatko, tko se bude služio Bogu mrskom kletvom, kaznit će se po carskoj naredbi od 20. travnja 1854. zatvorom od 6 sati do 14 dana.“
Gradski kapetan javlja općinstvu: „Sporazumno s prečasnim Duhovnim stolom Zagrebačke nadbiskupije dozvoljava se da radnici svake struke koji se bave oko popravka potresom stradalih kuća, prisustvovavši prije ranoj svetoj misi, nedjeljama i blagdanima, do opoziva, mogu svoj posao bez zapreke obavljati.“
Preuzeto sa stranice: ivanmerz.hr
Foto: wikipedia.org
